U smrtonosnim požarima ovog ljeta na Mediteranu poginulo je 77 osoba. Središnja Europa borila se gotovo u isto vrijeme s nezapamćenim poplavama - samo u Njemačkoj život je izgubilo više od 180 ljudi.
Tornada u Češkoj i Njemačkoj ostavili su na tisuće ljudi bez krova nad glavom. Sve se to događa sada i ovdje i ne, neće biti puno bolje upozoravaju i aktivisti i stručnjaci.
"Od jedan do pet, optimističan sam dva jer nismo još u svijetu u kojem se smanjuju emisije stakleničkih plinova. Kad se emisiju počnu smanjivati tek onda će se koncentracije smanjiti, tek onda ćemo u trećem koraku smanjiti globalno zagrijavanje", kazao je klimatolog Ivan Guettler.
{"RELATED":/4114470}
"Od klimatskih promjena možemo očekivati toliko problema u sljedećem kratkom razdoblju da mislim da su optimisti jednostavno slabo informirani", kazao je Vjeran Piršić, predsjednik udruge Eko Kvarner.
"Da nisam optimistična ne bih radila ovaj posao, ja bih rekla da šanse imamo i ako zaista sad prionemo svi na posao, mislim da imamo dobre izglede", kazala je Dunja Mazzocco Drvar, ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Prosječna zimska temperatura u posljednjih je 30 godina porasla 10 stupnjeva. Ledenjaci se tope doslovno pred našim očima, brže nego ikad prije.
"Kad smo u proljeće postavili mjerač led je bio do vrha. Sad stojimo na ledu, znači to je 2 metra i 37 centimetara", kazao je Jack Kohler, glaciolog s Norveškog polarnog instituta.
Ako je nekad i postojala - dvojbe više nema - za sve što se događa s prirodom, najviše je kriv čovjek. Zaredali su se međuvladini paneli i konferencije, a istodobno i prosvjedi zbog nedovoljnog činjenja. Vrijeme je da se s riječi prijeđe na djela.
"Bla, bla, bla - to je sve što čujemo od naših takozvanih vođa. Riječi. Riječi koje zvuče sjajno, ali do sada nisu dovele ni do kakvog djelovanja. Naše nade i snovi utapaju se u njihovim praznim riječima i obećanjima. Naravno da na je potreban konstruktivni dijalog, ali oni su trideset godina govorili bla, bla, bla i gdje nas je to dovelo?", upitala se Greta Thunberg.
U pandemijskoj 2020. priroda je malo odahnula. Emisija CO2 pala je za sedam posto, no nije nam trebalo dugo da se vratimo na staro, što znači da svake godine u atmosferu dospije 50 milijardi tona ugljičnog dioksida, Oceani i biosfera apsorbiraju polovinu - no što nas čeka zbog viška kojeg priroda ne može "probaviti".
"Ove zadnje epizode Mad Maxa najbolje pokazuju što se događa nakon jednog veoma izvjesnog klimatskog kolapsa na planetu sljedećih nekoliko desetljeća", kazao je Piršić.
"Primjerice iz permafrosta, iz arktičkog leda pojavljuju se bolesti koje već dugo nismo imali, kao što je antraks, botulizam ili slično. Zatim imamo vektorske bolesti kao groznica Zapadnog Nila, za koju imamo predviđanja da se do 2025. u Hrvatskoj očekuje svake godine pojava zaraze groznicom Zapadnog Nila", kazal je Mazzocco Drvar.
Dok će se središnja Europa sve češće boriti s poplavama, Mediteran čekaju suše i požari - dugoročno i poplave zbog podizanja mora.
Procjena je da bi do 2030. razina mora mogla narasti za 9 do 17 centimetara, 2050. za 17 do 38, a 2100. za 27 do čak 97 centimetara. Vodice već osjećaju posljedice.
"Neće Jadran porasti odmah 2 metra. Ako planiramo nekakve građevine koje će morati biti u funkciji sljedećih 50 ili 70 godina, potrebno je uzeti u obzir i klimatske promjene", tvrdi Guettler.
"Imamo princip i mi u Hrvatskoj, kao i ostatak Europe - zagađivač plaća, tako da se primjerice od najvećih emitara prikupljaju određeni novci koji se onda ulažu u projekte, modernizaciju postrojenja industrijskih konkretno i smanjenja štetnog utjecaja", kazala je Mazzocco Drvar.
Njemački znanstvenici predviđaju da će u Hrvatskoj do kraja ovog stoljeća štete od ovakvih poplava biti između jedne i 9 milijardi dolara svake godine, a gdje su još štete od suša, odnosno požara ili neke nove epidemije. Predsjednik republike Zoran Milanović nada se da će njegov tim za klimu sa što manje novca napraviti što više, a iz ureda predsjednika plastika je već izbačena.
"Mislim plastika je grozna, to je katastrofa, ne? Još je i ružna i štetna, tak da... To je super, ali neke druge stvari će možda malo više koštati, pa ćemo vidjeti, treba biti ambiciozan, ali i realan", kazao je Milanović.
Posljedice klimatskih promjena svakako će nas skupo koštati - no ako u njih ne uložimo platit ćemo još i više
