Hrvatski zavod za hitnu medicinu u utorak je demantirao medijske napise o lošem stanju vozila Hitne, ističući da su im vozila stara u prosjeku svega četiri godine, te opremljena u skladu sa svim propisanim standardima.
Nakon niza medijskih napisa o lošim uvjetima rada i tehnički neispravnim vozilima Hitne medicinske službe, Hrvatski zavod za hitnu medicinu objavio je priopćenje o stanju vozila u svom sustavu kao i kontinuiranim ulaganjima u poboljšanje sustava.
Na raspolaganju 446 vozila, prosječne starosti četiri godine
U Hrvatskoj su trenutno na raspolaganju 446 vozila hitne medicinske službe, od kojih 352 imaju manje od 200.000 prijeđenih kilometara. Prosječna starost vozila je četiri godine i ona se s godinama smanjuje. Jedan od obvezujućih standarda odnosi se na sama vozila i njihov vanjski izgled te medicinsku opremu, uređaje i pribor. Navedeni standardi su propisani još 2016. godine upravo kako bi se preoblikovala dotadašnja praksa po kojoj su županijski zavodi imali neujednačen vozni park. Dodatno, sva medicinska vozila izvanbolničke hitne medicinske službe u Hrvatskoj moraju zadovoljavati normu HRN EN 1789:2011 za tip B medicinsko vozilo, odnosno sljednicu navedene norme koja je u potpunosti istovjetna europskoj normi.
Danas 3129 djelatnika svakodnevno građanima pruža hitnu medicinsku skrb u izvanbolničkim uvjetima. U sustav se vrše kontinuirana ulaganja u edukaciju i infrastrukturu, uključujući specijalizacije za liječnike hitne medicine, a uvodi se i usavršavanje medicinskih sestara i tehničara u djelatnosti hitne medicine.
Medicinske sestre i tehničari usavršavaju se za samostalan rad u hitnoj službi
S današnjim danom, Hitna ima 81 specijalista i 117 specijalizanata hitne medicine. Projektom sufinanciranim od strane Europskog socijalnog fonda, vrijednim više od devet milijuna kuna, a koji je započeo 2019., do kraja 2022. godina planira se educirati ukupno 1824 radnika u djelatnosti hitne medicinske službe.
Isto tako, 2021. godine započeo je i projekt eUsavršavanje za kontinuirano usavršavanje zdravstvenih djelatnika u hitnoj medicini na daljinu. Kao jedna od ključnih mjera u zdravstvu provest će se specijalističko usavršavanje medicinskih sestara i tehničara u djelatnosti hitne medicine, a ukupna vrijednost ulaganja iznosi 100 milijuna kuna.
Time će se osigurati kompetencije medicinskih sestara i tehničara za samostalan rad u hitnoj medicinskoj službi. Istodobno, putem mehanizma DG REFORM-a u tijeku je odobravanje projekta tehničke pomoći za telemedicinsko povezivanje vozila izvanbolničke Hitne medicinske službe s Objedinjenim hitnim bolničkim prijemima kako bi se omogućio prijenos vitalnih parametara pacijenata i konzultacije medicinskih sestara i tehničara sa specijalistima hitne medicine.
Hitna pomorska medicinska služba imat će šest brodica
U tijeku je uvođenje hitne pomorske medicinske službe brzim brodicama koje će povezivati otoke i obalno područje. Uključivat će šest brodica s potrebnom opremom, a bit će stacionirane u lukama Maloga Lošinja, Raba, Zadra, Šibenika, Supetra i Dubrovnika. Kroz taj projekt već su nabavljeni automatski biokemijski analizatori za laboratorijsku dijagnostiku koji se koriste na ispostavama županijskih zavoda za hitnu medicinu na lokacijama Cres, Mali Lošinj, Rab, Jelsa, Supetar, Šolta, Vis, Blato na Korčuli, Korčula, Lastovo i Mljet.
Uspostava hitne helikopterske medicinske službe od strateške je važnosti za Republiku Hrvatsku, te je kao takva uvrštena u Nacionalni plan razvoja zdravstva 2021.-2027. U tijeku je programiranje financijskih sredstava u Operativnom programu Konkurentnost i kohezija za razdoblje 2021. – 2027. kako bi se osigurala sredstva iz fondova Europske unije za daljnje korake u uvođenju HEMS-a.
Sve navedeno ukazuje na kontinuirana ulaganja i jasnu viziju napretka hitne medicinske službe kao i transparentno definirane standarde koji su obvezujući za sve djelatnike, na svim razinama sustava, ističe Hrvatski zavod za hitnu medicinu.
Ujedno apelira na pojedince koji imaju eventualna saznanja o nepravilnostima u hitnoj medicinskoj službi da kontaktiraju nadležne županijske zavode jer su oni odgovorni za pružanje skrbi, kao i za tehničku ispravnost i opremanje vozila.
Županijski zavodi su obvezni promptno reagirati na sve potencijalne anomalije u sustavu i iznalaziti rješenja na dobrobit naših djelatnika i pacijenata, poručuje Hrvatski zavod za hitnu medicinu.
