Cijene najma stanova divljaju diljem svijeta, a ništa bolje nije ni u Hrvatskoj. To naročito znaju studenti uoči nove akademske godine kada krenu u potragu za stanovima. U Zagrebu su u zadnje dvije godine stanovi za najam poskupjeli 13 posto, ali kvaliteta ne prati cijene, piše RTL.
"Očekuju da studenti mogu živjeti u bilo čemu, doslovno. Znaju baraku iznajmiti za 250 eura, a ne vrijedi uopće toliko", kazala je studentica Marija iz Rijeke za Vijesti RTL-a.
Njezine tvrdnje prisnažuje i student Don iz Zagreba koji kaže: "Ne vrijedi to toliko koliko oni plaćaju. Oni se više cijene po destinaciji samoj i to je to."
Premalo stanova za neprofitni najam
"Nema apsolutno nikakve kontrole nad najmom stanova. Na obali je nemoguće iznajmiti stan preko cijele godine, a čak ako ga i uspijete iznajmiti morate imati nenormalno velika sredstva koja su često u visini jedne visoke hrvatske plaće da biste mogli platiti mjesečnu rentu", upozorava arhitektica Iva Marčetić iz Prava na grad, koji je dio Europske građanske inicijative Stanovanje za sve.
Jedan od razloga kaosa na tržištu jest nedovoljan broj stanova za neprofitni najam.
"Hrvatska ima sramotno malo javnih stanova za neprofitni najam, čak sedam puta manje od europskog prosjeka. Oko dva posto u Hrvatskoj, a oko 15 posto je prosjek, a neki gradovi poput Beča imaju 60 posto", ističe Tomislav Tomašević iz platforme Zagreb je NAŠ i inicijative Možemo.
No, iz Ministarstva graditeljstva napominju da gradnja državnih nekretnina košta.
"Da bi država gradila više stanova, potrebna su veća sredstva", kazao je za RTL Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva.
U zapadnoj Europi se prakticira zadružno stanovanje
Iva Marčetić ističe da vlasti imaju na raspolaganju i druge korake poput stimuliranja programa zadružnog stanovanja.
"To je pozitivna stvar koja se događa u cijeloj zapadnoj Europi, a kod nas uopće praktički ne postoji i potrebno je pratiti stambene potrebe našeg stanovništva", dodaje Marčetić.
I u drugim zemljama traže se rješenja za kontrolu tržišta stanova za najam. Berlin će, primjerice, ograničiti visinu najma na 7,97 eura po četvornom metru, a od 2020. će zamrznuti cijene najma. Pariz uvodi referentne najamnine prema dijelovima grada, a Barcelona je još 2014. uvela moratorij na nove licencije za iznajmljivanje privatnog smještaja. U New Yorku je kratkoročni najam ograničen na minimalno 30 dana, a čak se i kažnjava one koji oglašavaju stanove na kraće razdoblje. U Los Angelesu kratkoročno se može iznajmljivati maksimalno 120 dana na godinu, i to samo jedan prostor po vlasniku.
No, Ministarstvo graditeljstva smatra da to nisu dobre ideje te priprema Stambenu strategiju kojom će pokušati urediti tržište najma i u kojoj će biti predviđene mnogo rigoroznije kontrole crnog tržišta.
"Svaki takav zahvat, planski državni zahvat na masovno tržište, ne pokazuje se dobrim jer tržište pronalazi nove ventile i otvara nove kanale, bježi se u crnu zonu", tvrdi državni tajnik Uhlir.
