Danas je otkriveno kako je predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak kupio stan na zagrebačkoj Zavrtnici od 168 kvadrata u novoizgrađenoj zgradi i to za 2,4 milijuna kuna. Iako je objasnio kako je uspio izdvojiti toliko novca za luksuzni stan, neke stvari ipak nisu jasne. Prenosimo njegov raniji odgovor u cijelosti.
"Točno je da smo moja obitelj i ja nakon osam godina podstanarstva u glavnom gradu, nedavno kupili stan u Zagrebu. Obiteljski smo jako sretni, osobito djeca jer su napokon dobili svoje sobe. Kao što znate, nisam javni dužnosnik i nisam dužan objavljivati imovinsku karticu, ali radi potpune transparentnosti i interesa vašeg medija i cijele javnosti ustupam vam i procijenjenu cijenu stana i izvore prihoda.
Dakle, kako bih zaštitio ostale stanare u zgradi mogu reći da je procijenjena vrijednost stana oko 320.000 eura, koji sam financirao na sljedeći način: 140.000 eura iz stambenog kredita, dio iz prodaje poslovnih udjela u tvrtki čiji sam bio vlasnik od 2001. godine, dio iz pozajmice prijatelja koja se jasno može vidjeti transakcijom u banci na tekućem računu.
Prije više od dvije godine dao sam ostavku u Hrvatskom saboru i tada sam donio odluku da ne želim koristiti mogućnost tzv. 6+6, odnosno da primam još godinu dana plaću iz državnog proračuna, što bi državu stajalo oko 400 tisuća kuna. Iz privatnog sektora sam ušao u politiku i sada sam se u privatni sektor odlučio vratiti i sukladno tome dužnost predsjednika HNS-a obavljam volonterski, bez plaće ili naknade. Želim još napomenuti i da Zakon o sprječavanju sukoba interesa sprječava raspolaganje poslovnim udjelima tijekom mandata dužnosnika (+1 godina), tako da sam poslovne udjele mogao prodavati tek nakon lipnja 2018. godine, tako da sam tek nakon toga bio u mogućnosti riješiti podstanarski status", iscrpan je bio Vrdoljak.
Neobični podaci
No, u svome je odgovoru Vrdoljak nije bio potpuno transparentan. Naime, nije jasno kako je prodao udjele u tvrtki s kojom nema veze već 10 godina. Spomenuo je udjele u tvrtki ATO Inženjering u kojoj je bio direktor od 2001. do 2009. godine, koja je u to vrijeme, prema dostupnim podacima, bila njegova jedina poslovna akvizicija. On više nije naveden kao član te tvrtke, ali je zato u upravi njegova bivša supruga Tatjana, a tvrtka je 2017., prema dostupnim podacima, ostvarila više od 36 milijuna kuna prihoda.
Vrdoljak je još u svome odgovoru naveo kako je "poslovne udjele mogao prodavati tek nakon lipnja 2018. godine", a tada je osnovao tvrtku Livit. U njegovu vlasništvu je i tvrtka Sunčani Žnjan u čijoj je upravi i njegov stranački kolega Klement Bašić. Još jedan vjerojatan izvor novca krije se u tvrtki Herbal Therapy u čijoj je vlasničkoj strukturi od ove godine njegova sadašnja supruga Ivana. Tvrtka je, prema dostupnim podacima, pretprošle godine ostvarila više od 360.000 kuna prihoda.
Poziva se na GDPR i zakone: 'Nisam u mogućnosti ustupiti dodatna pojašnjenja'
No, ostaje nam nepoznato je li Vrdoljak donedavno ipak zadržao dio udjela u ATO Inženjeringu, iako ga u tvrtki nema 10 godina, kao niti to je li, kojim slučajem, odlučio prodati ostale tvrtke ili udjele u njima. Također je ostao nepoznanicom i "dio iz pozajmice prijatelja koja se jasno može vidjeti transakcijom u banci na tekućem računu". Nije poznato je li mu novac posudio stranački i poslovni partner Bašić, izvođač zgrade na Zavrtnici i osoba bliska HNS-u Zvonimir Brizar ili neka treća osoba.
Naime, bankovne su transakcije tajne, a niti Vrdoljak se nije potrudio razjasniti ta dva dijela svog prethodnog ugovora, iako smo poslali konkretan upit. U svome novom odgovoru pozvao se na GDPR, Kazneni zakon i Zakon o obveznim odnosima i time nije ponudio nikakvu informaciju koja bi razjasnila cijeli slučaj.
"Vjerujem da imate razumijevanja da dodatna pojašnjenja koja zahtijevate, poput privatnih pozajmica, sukladno nizu propisa – od Uredbi Europskog parlamenta o zaštiti podataka preko odredbi Kaznenog zakona o nedopuštenoj uporabi osobnih podataka do Zakona o obveznim odnosima koji propisuju odgovornost za povredu prava osobnosti – nisam u mogućnosti ustupiti", odgovorio je Vrdoljak preko stranačkog glasnogovorništva.
