Predstavnici umirovljeničkih udruga i Vlade završavaju gotovo jednogodišnje pregovore oko isplate covid dodatka umirovljenicima. Sve se intenziviralo u protekla dva mjeseca, a zasad je jedino sigurno da će covid dodatka biti te da će on biti isplaćen u travnju ili najkasnije početkom svibnja.
Iz udruga najavljuju kako bi covid dodatak trebalo dobiti oko 800.000 umirovljenika, a država je za to već osigurala više od milijardu kuna. Spominju se iznosi od 50 do 150 eura, odnosno od 375 do 1125 kuna, koji bi trebali sjesti na račune onih s mirovinama do 4000 kuna. No, nijedna strana ne želi izaći s konkretnim iznosima sve do zaključenja pregovora.
'Umirovljenici, ne prihvaćajte mrvice'
Naljutilo je to Silvana Hrelju iz Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) koji je u srijedu u Saboru izjavio da ga umirovljenici zovu zbog nezadovoljstva pregovorima, iako je premijerov savjetnik, Zvonimir Savić u ponedjeljak ustvrdio kako su umirovljenike "ovim razveselili što se razgovara o tome i da Ministarstvo rada komunicira s umirovljeničkim udrugama."
"Ne sudjelujem o pregovorima o covid dodatku koji su obavijeni velom misterije pa imamo izjave da su umirovljenici zadovoljni. Činjenica je da umirovljenici zovu zbog nezadovoljstva. Umirovljenici, cijene dionica vam u ovom trenutku rastu, podignite cijenu, ne prihvaćajte mrvice i ne dajte da vas prevedu žedne preko vode", poručio je Hrelja u Saboru.
Podsjetio je kako se njegova stranka zalagala za mnogo već iznose - 2500 kuna za sve s mirovinom do 2500 kuna i one na područjima pogođenim potresom te 1500 kuna za one s mirovinama od 2501 do 4000 kuna. U razgovoru za Net.hr pojasnio je zbog čega je burno reagirao u Sabornici.
"Ako idemo od nacionalne naknade za starost, od velikih obećanja da će to koristiti 100.000 ljudi došli smo na nešto više od četiri tisuće ljude. Od dopunskog zdravstvenog osiguranja smo rekli da će otprilike 200.000 novih osoba pokriti povećanje cenzusa, a imamo 60.000 korisnika na teret proračuna manje u odnosu na prošlu godinu. Ako se tako pregovara, onda će covid dodatak dobiti mali broj ljudi. Reagirao sam danas tako jer su pregovarači dužni obavještavati javnost javno i tranasparetno s čime raspolažu, koje su pozicije, što je sporno, a ne držati ljude u neizvjesnosti i da netko ispred Vlade kaže da su umirovljenici već zadovoljni što se pregovara", kaže nam Hrelja.
Umirovljenička ili socijalna mjera?
Iako se proteklih dana govori o indeksaciji mirovina kao najvažnijem faktoru koji će utjecati na isplatu, Hrelja tvrdi da je potrebno razlučiti je li covid dodatak umirovljenička ili socijalna mjera. Usput, podsjetio je na brojne posebne kategorije umirovljenika za koje je i dalje upitno koliki će covid dodatak dobiti.
"Nisam govorio o tome, jer su oni prvo trebali reći je li to mirovinski ili socijalni dodatak. To do danas nije rečeno. Za mene je socijalni dodatak. Ako je mirovinski dodatak onda su mogli napraviti kao Vučić, svima jednako, pa i onima koji žive u inozemstvu. Ako je to tako, onda trebamo vidjeti što ćemo s kategorijama koji primaju mirovinu izvan Hrvatske, što ćemo s onima koji imaju dvostruke mirovine, hrvatsku i inozemnu. Hoće li to biti prihod, pa će se gubiti pravo na dopunsko zdravstveno osiguranje. Ima brdo pitanja na koje tražimo odgovore i to bi pregovarači trebali obznaniti. Ako je mirovinski dodatak, onda košta 1,2 milijarde kuna, a ako je socijalni, onda će to biti 700 do 800 milijuna kuna", poručio je Hrelja.
Pojasnio je i zbog čega se ne može govoriti o zadovoljstvu umirovljenika ovim oblikom financijske pomoći. "Nezadovoljni su nedostatkom informacija i spuštanjem iznosa dodatka. Pitaju kad će, što će i zašto je to netko odmah prepolovio", rekao je saborski zastupnik HSU-a te dodao da bi uvažavanje njihova prijedloga bila "jedna dobra kompenzacija za godinu dana."
Istaknuo je da država ima novac za isplatu covid dodatka i po njegovu modelu, ali uz određene preraspodjele i kompenzacije. Unatoč njegovu apelu, čini se kako će već poodmakli umirovljenički pregovori rezultirati mnogo nižim dodatkom i nezadovoljstvom jednog dijela građana treće životne dobi.
