Kada je u javnost došla informacija da dionice Kraša kupuje poduzetnik iz Srbije, domaći mediji pitali su se o kome je riječ i tko je u nekoliko dana kupio dionice za 100 milijuna kuna. No, sada se zna. Taj misteriozni kupac je Nebojša Šaranović, a i onime što je kupio, nije uspio steći više od 13,9 posto udjela u vlasništvu, čak i da je kupio sve dionice, piše Večernji list.
Budući da je Šaranović kupio dionice po dvostruko cijeni većoj nego što vrijedi sam Kraš, motivi ove kupovine su mnogima stavili upitnike iznad glave. Zašto je srpski poduzetnik povukao ovaj shopping potez?
Mediji ne mogu doći do njegove fotografije, a oni koji znaju njegovo poslovanje kažu da ništa ne radi bez razloga
Motivi njegove kupovine Kraša se i dalje ne znaju jer investitor ne otkriva svoje karte niti daje izjave za hrvatske medije. Kako piše Večernji list, on se danima krio iza skrbničkog računa u Raiffeisen banci. Međutim, kada je prešao pet posto udjela u Krašu, zakonska obveza je naložila objavljivanje da je dionice kupila njegova tvrtka Kappa Star s Cipra na kojoj su registrirane sve tvornice i tvrtke koje posjeduje u Srbiji. Šaranović je toliko samozatajan da domaći mediji ne mogu doći do njegove fotografije. No, oni koji poznaju njegovu poslovnu logiku tvrde da on ne bi krenuo u akciju da nema ozbiljan plan.
06.10.2014., Zagreb - Modernizirani pogon tvornice Kras za proizvodnju Dorina cokolade. Photo: Borna Filic/PIXSELL
Kraš ima dva najveća dioničara koji imaju više od 50 posto dionica s pravom glasa, a to su MI Pivac i Kraš ESOP. Spomenute tvrtke, iza kojih stoje obitelj Pivac i radnici Kraša, ovih su danas objavile zajedničku akciju otkupa dionica s tržišta. Šaranović ih je pretekao i pomrsio im poslovne račune pa kupio dionice po cijeni dvostrukoj većoj od nominalne. Prema pisanju Večernjeg lista, pitanje na koje ovih dana u investicijskoj javnosti nema odgovora jest je li Šaranović zbilja postojećim dioničarima pobrkao planove ili je imao dogovor s nekim od njih.
I obitelj Pivac i radnici Kraša začuđeni potezima srpskog poduzetnika
Ono što je jedino jasno jest da bez jednog ili drugog ne može doći do većinskih dionica u Krašu, a to bi moglo biti jedino opravdanje za ovolika ulaganja. MI Pivac navodno još nije kontaktirao sa Šaranovićem, no kako kažu, prodaja im ne pada napamet. Osim obitelji Pivac, i radnici Kraša začuđeni su shoppingom srpskog poduzetnika. Vrlo je vjerojatno da će se uskoro otkriti Šaranovićeve motive, a do tada će biti zanimljivo vidjeti koliko će dionica poduzetnik uspjeti kupiti na otvorenom tržištu te tko će još, osim naravno Zagrebačke burze, profitirati.
Već nekoliko dana je Kraševa dionica apsolutni hit, a u ponedjeljak i srijedu postignut je najveći promet. Ukupno se trgovalo s 208.763 dionice Kraša, što čini oko 13,9 posto svih izdanih dionica. Ostvareni promet iznosi 143 milijuna kuna. Šaranović je možda premašio udjel u dionicama od 10 posto i to zato što SKDD objavljuje promjene vlasničke kulture s odgodom od tri dana. Poduzetnik je u petak posjedovao 3,67 posto udjela u Krašu, a većinu dionica je kupljena u tri posljednja dana trgovanja.
Najozbiljnija srbijanska investicija u Hrvatskoj
Kakvi god Šaranovićevi motivi kupovine dionica Kraša bili, ovo je do sada najozbiljnija srbijanska investicija u Hrvatskoj, piše Večernji list. Premda se ne radi o najvećoj transakciji, jedna je od najvažnijih jer veći iznos dao je samo Miodrag Kostić za savudrijski Hotel Kempinski. No, mora se priznati da hotel ne može biti važniji od kupnje najvećeg konditora u Hrvatskoj, ali i u regiji. Ako veliki dioničari Šaranoviću ne prepuste svoje dionice, on Kraš neće moći kupiti. Međutim, i da kupi sve dionice na tržište, on u vezi Kraša ne može donositi odluke niti može upravljati tom tvrtkom.
06.03.2014., Zagreb - Tvornica cokolade i keksa Kras. Radnici u pogonu pakiraju cokolade. Photo: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL
Ovo nije prvi put da Šaranović ulaže u konditorsku industriju jer je kupio tvornicu Crvenka, poznatu po proizvodnji Jaffa keksa te kikindsku tvornicu Banini. Za spomenutu tvornicu bio je zainteresiran i Kraš. Zanimljivo je istaknuti da u Baniniju imaju komplementarne proizvode koji po nazivima podsjećaju na Krašove marke. Šaranović je svojim shoppingom podigao cijenu Kraša pa Pivcima otežao pokušaj kontrole nad tvrtkom i preuzimanje dionica. Za sada, MI Pivac ima 30,73 posto dionica, Kraš ESOP 18,45 posto, Kraš ima 5,03 posto trezorskih dionica. Sada sprski poduzetnik sigurno ima više od 10 posto udjela, piše Večernji.
Cijena dionice skočila na 820 kuna
Put će sada do dionica će biti skup jer je Šaranovićeva kupovina u srijedu povećala cijenu dionice na 820 kuna, što znači da se povećala i tržišna vrijednost Kraša. Kraševa tržišna kapitalizacija iznosi 1,23 milijarde kuna pa to znači da bi netko trebao platiti 430 milijuna kuna da bi kupio sve dionice koje su u vlasništvu malih dioničara. Inače, kod malih dioničara je najviše 35 posto izdanih dionica. Sve to znači da bi trebalo pola milijarde kuna za manjinski udio u tvrtki, što bi bio nerazumljiv poslovni potez. Kraš je, osim jedne od najstarijih i najpoznatijih hrvatskih tvrtki, ujedno primjer uspješnog radničkog dioničarstva.
Više od 2.500 zaposlenika imaju dionice Kraša. S druge strane, MI Pivac je primjer uspješnog obiteljskog posla koji je na početku bio mali mesarski biznis koji je prerastao u vodeću mesnu industriju u regiji. Prošle godine je Kraš ostvario dobit od oko milijun kuna sa zaradom koja je porasla na 51 milijun kuna. Gotovo polovicu prihoda tvrtka ostvaruje od izvoza na više od 30 tržišta. Prihod Pivca iznosi 2,6 milijardi kuna, a prije oporezivanja, dobit grupe je iznosila 78,7 milijuna kuna.
Proizvodi Kappa Stara poznati su i u Hrvatskoj
Šest tvrtki posluje pod ciparskom firmom Kappa Star, a neki od njihovih prehrambenih proizvoda poznati su i u Hrvatskoj. Njihova najpoznatija tvornica je Crvenka te proizvodi Jaffa kekse i Muchmallow. Noblice su jedan od proizvoda tvornice Banini koje Hrvati prepoznaju i jedu.
Međutim, najveće prihode Šaranoviću donosi posao s papirom, što je iznos od 200 milijuna eura na godinu. Kako piše Večernji list, ta papirna galenterija je manje poznata jer tvornice uglavnom rade za svjetske marke i tvrtke.
