I dok se voda polako povlači iz Gračaca gdje na snagu stupaju isušivači i dezinfekcija, Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) objavio je analizu koja pojašnjava zašto je baš poplavom pogođen Gračac.
Kažu da je prvih 17 dana svibnja 2023. u Gračacu zabilježeno ukupno 500,3 mm oborine što je gotovo četiri puta veća (3,9) količina od prosječne mjesečne količine oborine za svibanj (128,5 mm; razdoblje 1981. - 2010.), a 1,5 puta veća od dosadašnjeg mjesečnog maksimuma za svibanj iz 2016. (329,5 mm).
Prosječno godišnje na području Gračaca najviše oborine padne u jesen i zimu, osobito u studenom i prosincu, što je karakteristika maritimnog oborinskog režima.
Podsjetimo, u ponedjeljak 15. svibnja 2023. u 8 sati izmjereno je 256,4 mm što je najveća dnevna količina oborine izmjerena ikad u Gračacu.
Što se tiče razloga poplave ovog područja, osvrću se na hidrogeološku i hidrološku sliku sliva Zrmanje.
"Sliv rijeke Zrmanje najvećim dijelom drenira područje južne Like, planinu Poštak i dio Ravnih kotara. U gornjem ličkom dijelu taj prostor obuhvaća okolinu naselja Sv. Rok, Lovinac, Udbina, Bruvno i Gračac sa slivovima bujičnih rijeka Otuče, Opsenice i Ričice. Te rijeke teku od svojih izvora prema Gračacu gdje se njihova voda zadržava u akumulacijama Štikada i Opsenica. U slučajevima obilnih oborina dio riječnih voda koji ne stane u umjetne akumulacije slijedi stare prirodne puteve do ponornih zona gdje ulazi u velebitsko krško podzemlje i izvire na nižoj razini sliva - desnoj obali Zrmanje i priobalnim izvorima kod Rovanjske. Uz gornji dio vodotoka Zrmanje postoji dokazana hidrogeološka veza s izvorištem Miljacka u susjednom slivu Krke, s kojim je povezan do izlaska Zrmanje iz kanjona kod Ervenika. Susjedni slivovi su sliv priobalnih izvora (uz jadransko more ispod Velebita), Like, Une, Krke i sliv Bokanjačkog blata.
Ove karakteristike podzemnog i površinskog tečenja vode u samom slivu Zrmanje i susjednih slivova dovele su do poplavljivanja Gračaca s okolicom i Obrovca", istaknuli su.
Direktna oborina na nižem horizontu sliva je bila pojačana podzemnim dotjecanjem s gornjeg horizonta što je pak naglo podiglo razinu same Zrmanje na donjem horizontu i uzrokovalo poplave uz vodotok. Dio vode se podzemno prelio u sliv rijeke Krke koja je također 15. svibnja 2023. narasla do novih najvećih zabilježenih relativnih vodostaja na hidrološkim postajama Roški slap (+201 cm, Sl. 5) i Nacionalni Park (+254 cm), navode potom pa zaključuju i da je na susjednom izvoru Une na hidrološkoj postaji Donja Suvaja je 15. svibnja 2023. zabilježen novi maksimalni relativni vodostaj od +204 cm.
Rijeka Una je cijelim svojim tokom sljedećih dana poplavljivala i uzrokovala brojne probleme. Kulminacijom velikih voda u donjem dijelu sliva tj. na hidrološkoj postaji Hrvatska Kostajnica rijeka Una je dosegla izvanredno stanje obrane od poplava s maksimalnim dosegnutim vodostajem od +497 cm 17. svibnja 2023. što je tek za desetak centimetara niže od apsolutnog maksimalnog vodostaja iz katastrofalne poplave iz svibnja 2014.
