Davor Šuker, Nadan Vidošević, Mario Mamić, Sammir - samo su neki od poznatih dužnika milijunaša na ''listi srama''.
Gotovo 85 milijuna kuna duguje prvi na listi - misteriozni 83-godišnji umirovljenik Marijan Kunina. Tako već godinama, samo se dug povećava za zateznu kamatu. Mirko Rapić, s 45 milijuna kuna duga, prvi je na listi dužnika koji obavljaju djelatnost. Kaže da ima tri pravomoćne presude splitskog Upravnog suda u svoju korist, koje da su sprovedene, duga ne bi bilo. 13. na listi odvjetnik je Vladimir Gredelj sa 6 milijuna kuna duga.
''Razlog pitajte ove u Poreznoj jer oni ne rade svoj posao kako treba", poručio je Gredelj za RTL.
U čemu je problem? Za tvorca ''liste srama'', bivšeg ministra
financija Slavka Linića, Porezna mora bolje
raditi, a potrebno je i doraditi zakonsku regulativu.
''Evidentno je da Porezna uprava mora poduzeti sve mjere za
naplatu svojih potraživanjima, ali kad ne ide mora se ići na
stečajeve'', kaže Linić.
Ovrhe se provode sporo, pa često dužnik svoju imovinu prebaci na članove obitelji. Za poreznog stručnjaka Andreja Grubišića presudno je sudstvo.
''Ako se radi o pravnim osobama rješenje je da sudovi provedu stečaj ili postupak likvidacije, ako se radi o fizičkim osobama neka napokon zaživi institut osobnog bankrota, kako bi se napravio restart'', kaže Grubišić.
Među brojnim dužnicima su i tvrtke bez zaposlenih, osnovane za deset kuna, a dužne i više od 100 milijuna kuna.
''Onaj tko je jednom dužnik, nevažno je li dužan državi ili radnicima, nikada više ne bi smio otvoriti tvrtku", smatra Linić.
U potpunosti se s tim ne slaže Grubišić, po njemu država mora raditi granicu između poslovnog promašaja i prijevare.
''Nije grijeh napraviti pogrešan poslovni potez, stalno svjedočimo kako se firme kreiraju i propadaju. To je prva stvar, a druga ako ćete od tih ljudi kreirati babaroge jer su napravili poslovne promašaje, demotivirat ćete ljude na poduzetništvo'', poručuje porezni stručnjak.
Za Grubišića i država nije nedužna u svemu. Kaže, u nekim slučajevima i porezi su preveliki, koje obični dužnici ne mogu podmiriti. No, za one, koji namjerno nemaju čiste račune, država je prespora, da išta naplati.
Ravnatelj Porezne uprave: ''U javnosti se stječe dojam da ništa nismo poduzeli, to nije točno''
Božidar Kutleša, ravnatelj Porezne uprave, pomoćnik ministra financija, kazao je da u odnosu na prošlu godinu kada je bilo 52.000 dužnika, sada na 'listi srama' 44.500 dužnika, a njihov dug je manji za 2 milijarde i 360 milijuna kuna.
''Nije sve naplaćeno, postoje različite situacije od smrtnih slučajeva do situacija kad se dugovi nasljeđuju tako da je naplaćeno nešto više od 400 milijuna kuna'', kazao je Kutlešta gustujući u emisiji RTL Danas.
I ove godini na 'listi srama' su dobro poznata imena. Postavlja se pitanje zašto država ne uspijeva naplatiti taj dug? Kutleša kaže da su poduzete sve mjere ovrhe i da se provode sudski postupci što se tiče ovršnih mjera nad svime što posjeduju.
''U javnosti se stekao dojam da se protiv dužnika dosad nije ništa poduzelo, ali to nije točno'', kaže Kutlešta.
Mnogi smatraju kako se time ''običnim smrtnicima'' šalje kriva poruka jer njima, primjerice, odmah stigne porez za auto ili ih se ovrši ako isti ne plate.
''Postupci koji su u tijeku su nešto kompliciraniji i traju neko vrijeme, dok građani svoje dugove plate relativno brzo. Sudski postupci traju duže vrijeme, do ishoda parničnog postupka ne ide naplata takvih dugova'', pojašnjava Kutlešta.
Upitan hoće li se u tom smislu promijeniti zakon odnosno pojačati neki mehanizmi prema kojima bi država mogla doći do svojih novaca, Kutlešta kaže da imaju dovoljno instrumenata da se poduzimaju ovršne mjere.
''Prošle godine je bilo poduzeto preko 215.000 ovršnih mjera koje su obuhvatile nešto više od 12 milijardi kuna, ove godine 170.000 mjera koje su obuhvatile oko 10 milijardi kuna. 50 posto tog duga je naplaćeno. Što su duže te ovršne mjere na snazi to je i postotak naplate veći'', kaže Kutleša.
Jedan od alata borbe protiv sive ekonomije je i fiskalizacija. Do polovice kolovoza fiskalizirano je 11,18 posto više računa u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Kutleša kaže da je iznos tih računa za 9 milijardi kuna veći u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
U zadnjoj verziji proračuna promijenjen je i model olakšice za mlađe od 30 godina – prvotno je to trebala biti olakšica svaki mjesec na plaći, a sada ispada da će to dobivati kroz povrat poreza. Kutleša objašnjava da je u pitanju tehnika, a izračun i iznos je i dalje isti.
''Imali smo na javnom savjetovanju dosta komenatara od računovodstvene struke da s ovim kompliciramo sustav. Mi smo prihvatili te sugestije i preuzeli taj teret obračuna na Poreznu upravu koja će nakon godišnjeg obračuna isplatiti taj iznos na račune mladih'', objasnio je ravnatelj Porezne uprave dodajući da se mladi ne trebaju osjećati prevareno jer je samo pitanje trenutka isplate.
