Zaštitu okoliša u 2018. obilježili su problemi s gospodarenjem otpadom, a zelene udruge organizirale su kampanje protiv izgradnje LNG terminala na Krku.
Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić poručio je početkom 2018. da će to biti godina kreiranja infrastrukture za učinkovito gospodarenje otpadom, što je označio kao prioritet svojega ministarstva. "Izgradnja centara za gospodarenje otpadom (CGO) nema alternativu, neovisno o ciljevima koje imamo u kontekstu gospodarenja otpadom", izjavio je Ćorić.
Trenutak je da Hrvatska odlučno krene u reforme
U rujnu je iz Bruxellesa priopćeno kako je Hrvatska jedna od 14 zemalja članica EU-a kojoj prijeti opasnost da ne ispuni cilj recikliranja 50 posto komunalnog otpada do 2020.
Ministarstvo je u studenom organiziralo konferenciju "zaGOspodarimo otpadom" koja je okupila predstavnike jedinica lokalne samouprave i komunalnih tvrtki, a zamjenica glavnog direktora u Glavnoj upravi za okoliš Europske komisije Joanna Drake poručila je kako je trenutak da Hrvatska poduzme odlučne korake u provedbi nužnih reformi.
Ćorić je rekao da je 2017. završena s udjelom od 72 posto komunalnog miješanog otpada u ukupnom otpadu, a 28 posto otpada prikupljeno je odvojeno. Do kraja 2022. količina komunalnog miješanog otpada trebala bi pasti na 40 posto, a odvojeni otpad trebao bi porasti na 60 posto.
Za projekte gospodarenja otpadom Ministarstvo je donijelo odluke o financiranju u vrijednosti 1.136.336.550 kuna, i to za izgradnju reciklažnih dvorišta, provedbu informativno obrazovnih aktivnosti, sanaciju odlagališta, te pripremu i izgradnju CGO-a.
Završena je priprema projekata CGO-a Lećevica, Babina gora i Lučino razdolje, a dodijeljeno je i 60 milijuna kuna za pripremu dokumentacije za CGO Zagreb, Šagulje i Orlovnjak.
Potpisana je odluka o EU-ovom sufinanciranju sanacije jame "Sovjak" u vrijednosti 377.168.323 kuna, od čega je 85 posto sredstava osigurano iz Operativnog programa konkurentnosti i kohezija 2014 -2020, dok će ostalo financirati Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Hrvatskim šumama je u kolovozu dodijeljeno 314.139.859 kuna za razminiranje, obnovu i zaštitu šuma u Natura 2000 zaštićenim područjima u dunavsko-dravskoj regiji.
Zelena akcija zatražila ostavku Ćorića
Krajem lipnja udruga za zaštitu okoliša Zelena akcija prosvjedovala je pred Vladom protiv devastacije okoliša, za što su ministru Ćoriću dodijelili "Zlatni panj" i zatražili njegovu ostavku.
Zelena akcija je s drugim okolišnim udrugama organizirala kampanju protiv izgradnje LNG terminala na Krku i niz prosvjeda s kojih su pozivali saborske zastupnike da glasaju protiv posebnog Zakona o LNG-u, tzv. lex LNG.
Od Vlade traže da se okrene prema obnovljivim izvorima energije, prvenstveno solarima i vjetru, i energetskoj učinkovitosti.
Održano je prvo ročište na Upravnom sudu u Rijeci u povodu tužbe Zelene akcije i Zelene Istre protiv rješenja Ministarstva zaštite okoliša i energetike kojim je LNG terminal ocijenjen prihvatljivim za okoliš.
Na samom kraju godine čelnik udruge Eko Kvarner Vjeran Piršić ocijenio je kako je natječaj za zakup kapaciteta plutajućega LNG terminala na Krku doživio fijasko.
Zagađenje zraka i vode u Slavonskom Brodu
U Zagrebu su aktivisti provodili kampanju "Zagreb: europska prijestolnica smeća" upozoravajući na lošu situaciju s gospodarenjem otpadom, te su organizirani prosvjedi protiv devastacije Trga žrtava fašizma kroz akciju "Vratite magnoliju".
Stotine građana u ožujku su prosvjedovale protiv zagađenja zraka u Slavonskom Brodu iz rafinerije s druge strane Save, iz Bosanskog Broda, a rješavanje tog problema podignuto je na međudržavnu razinu.
Zbog curenja naftnih derivata iz produktovoda, koji je za potrebe prenamjene ispitivala tvrtka Crodux, u Slavonskom Brodu dogodilo se i onečišćenje pitke vode, a krivac za to još nije utvrđen.
Ćorić je obišao splitsko odlagalište otpada Karepovac, odakle su se gradom širili neugodni mirisi, pri čemu je poručio kako sanacija Karepovca nema alternativu.
