U Matici hrvatskih sindikata kažu da se javnosti nude dvije interpretacije odgovornosti za pad BDP-a, ali da je istina nešto treće. U priopćenju kojeg potpisuje Vilim Ribić, navodi kako agenciji Fitch smeta rast rashoda državnog proračuna i odsustvo dogovara sa sindikatima, iako su plaćanja kamatnih potraživanja i plaćanja obaveza prema EU glavni razlozi zbog kojih je došlo do povećanja rashoda.
"Dakle, rekli bismo da je za negativnu ocjenu kreditnog rejtinga odgovorna hrvatska Vlada jer se nije pripremila za vlast. Naime, nije problem što je izostao gospodarski oporavak, što su ekonomski znalci, koje je ministar financija prozvao statističarima, već ranije predvidjeli. Problem je što su i Linić i Čačić, uz poslovično premijerovo nerazumijevanje problema, predviđali u svemu sasvim drugačiji tijek stvari. U tom ne vidimo njihove loše namjere, ali vidimo nekompetentnost i neodgovorni voluntarizam.
Kada je riječ o izostanku dogovora sa sindikatima, tu isključivo teška odgovornost pripada Slavku Liniću, njegovoj isključivosti i radikalizmu. Htio je ljudima trajno smanjiti prava i dobiti baš sve što si je zamislio i danas i sutra. Dogovor sa sindikatima bilo je moguće postići da se shvatilo kako je u pregovorima nužan kompromis s relevantnim te prosvjedno i štrajkaški sposobnim sindikatima. Ti sindikati su nudili dogovor i moglo se već u ovoj godini uštediti silne novce samo da se poštovalo tisuće ljudi koji su se bili, u interesu svoje zemlje, spremni odreći svojih prava danas pod uvjetom da im se ona vrate sutra, kada svima u zemlji bude bolje", piše Ribić.
'Poslodavci nemaju ideja, ali Linić je to znao i ranije'
Što se tiče sukoba Linića i poslodavaca, Ribić smatra da je istina da hrvatski poslodavci nemaju projekata i ideja, što se najbolje manifestira "u otužnoj činjenici da 500 doktora znanosti ne trebaju nikome u gospodarstvu, ali trebaju stranima zemljama".
"Međutim, Linić je to znao i ranije, stoga je ovaj napad na poslodavce potpuno deplasiran i služi kao pokriće za vlastite promašaje i pogrešna predviđanja. Poslodavci su takvi kakvi su, u ovoj zemlji jer je sustav takav", smatra Ribić.
Zamjera Liniću i da "očito ne zna da u krizi porezno rasterećenje, ako ga je uopće bilo, ne dovodi do pokretanja investicijskog ciklusa jer ustrašeni kapital taj višak novaca ne plasira u proizvodnju već i on štedi i ulaže u spekulativne svrhe".
"Linić jeste sposoban poslovni čovjek, dobar financijaš i računovođa, ali je slab makroekonomista, kojemu pri tome ne trebaju savjetnici na tom planu. Za izvući zemlju iz krize njegova znanja nisu dovoljna, a neznanja imaju teške posljedice za sve nas. Njegovi su dometi ono što mu propisuju rejting agencije i financijski krugovi. Pri tome ima grozne osobine isključivosti, radikalizma, nekritičog odnosa prema sebi i napadne volje za vladanjem. Da je imao više razuma imao bi i dogovor sa sindikatima, što bi bilo važno za zemlju", poručio je sindikalist Ribić.
Ministar financija Slavko Linić je i u nedjelju u izjavi za MediaServis nabrojio što su poduzeli prema poslodavcima: reprogram u plaćanju zaostalih obveza, krediti putem HBOR-a, 6,5 milijardi koje je otpustio HNB za dodatnu likvidnost, predstečajne nagodbe, smanjen zdravstveni doprinos i parafiskalni nameti.
"Možemo se uvijek složiti da je privreda još uvijek značajno opterećena jer je država skupa zato što ima previše umirovljenika koje su stvorili upravo poduzetnici. Pred nama je cijeli proces u naredne tri godine da i dalje smanjujemo porezna opterećenja", kazao je Linić.
"Borimo se za otvaranje radnih mjesta i da što više ljudi živi od svog rada. Teško da u ovih narednih dvije do tri možemo očekivati da će oni koji rade dobiti veće plaće, veću kupovnu moć. Nama je sada bitno da što više ljudi živi od svog rada i da imaju sigurnost na svom radu, a ne da opet ovise o tome hoće li netko smanjiti proizvodni program i otpustiti radnike. To je nešto neprihvatljivo", poručio je Linić. (MediaServis)
