FINA je jučer obavijestila da obustavlja ovrhe na novčanim sredstvima, što je jedna od mjera pomoći fizičkim osobama zbog krize izazvane epidemijom Covida-19. Pritom se FINA poziva na prošloga tjedna doneseni Zakon o dopuni Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, kojim je propisan zastoj provedbe ovrhe na novčanim sredstvima do 17. srpnja, uz mogućnost produljenja za tri mjeseca.
No, mnogi smatraju spornim trajanje moratorija tvrdeći da će po okončanju deblokade, usprkos dobivenom predahu, još više ovršenika biti opterećeno.
Paralelni sustav provedbe ovrha
K tomu, piše Novi list, postoji čita "paralelni sustav" u kojem su oni ovršeni građani kojima ovrha sjeda izravno na plaću j kojima ovrhu provodi poslodavac, kao i umirovljenici kojima se ovrha provodi preko HZMO-a. Oni uopće nisu obuhvaćeni ni zaštićeni ovom mjerom Vlade.
Naime, zakonodavac nije izmijenio Ovršni zakon u dijelu u kojem bi se omogućilo da se mjera proširi i na spomenute skupine blokiranih, koji čine oko trećine njihovog ukupnog broja. Oni će i u ovoj krizi ostati ovršeni, blokirani, s još manjim primanjima. To znači da im je iznimno teško, a još se nalaze i u neravnopravnom položaju u odnosu na građane kojima se omogućilo da bar malo prodišu, piše Novi list.
Nitko ne kontrolira 'utjerivače dugova'
Dio oporbe tražio je da se moratorij na ovrhe općenito proširi na godinu dana jer smatraju da je ovakav tek kozmetički, a dijelom čak i isključuje dio građana. SDP je podnio amandman kojim bi se u zakon unijela ta promjena i mjera proširila na sve blokirane, ali to nije prošlo. SDP-ov saborski zastupnik i potpredsjednik Odbora za financije Boris Lalovac kaže da su ovršitelji preko plaće često agencije za naplatu potraživanja (tzv. utjerivači dugova) koje nitko u financijskom sustavu ne kontrolira.
"Mi smo predlagali da te agencije treba staviti pod kontrolu Hanfe jer potraživanja kojima one barataju nekad su bila potraživanja banaka, što znači da su bila pod ingerencijom HNB-a. Banke su ih preprodale, te sada nisu ni pod kontrolom Ministarstva financija, ni HNB-a, ni Hanfe, koja bi, mislim, sada trebala biti institucija koja će ih regulirati budući da ona kontrolira nebankarske institucije, a ovdje je riječ o financijskim potraživanjima. Te su agencije u naplati dugova vrlo agresivne, idu na sve strane, i prema FINA-i, ali i direktno prema poslodavcu, što je dio ovrha na koje se mjera o moratoriju ne odnosi", kazao je Lalovac za Novi list.
Mjera je donesena naprečac
Banke su, kaže Lalovac, prodale potraživanja po kreditima ukupno u visini 35 do 40 milijardi kuna, što će sada, kad BDP još i padne, sezati do 10 posto BDP-a. To su ogromni iznosi, a građani koji ih plaćaju posve su nezaštićeni.
Iz financijskih krugova čuje se da ovom mjerom nisu bili obuhvaćeni svi jer se radilo naprečac, odnosno jer nema sustava, ni alata kojim bi se u kratkom roku na jednu hrpu stavilo i povezalo sva dugovanja. Time bi se, piše Novi list, spriječilo i da se ista ovrha pokušava naplatiti putem više kanala.
