"Izlaskom iz procedure prekomjernog deficita Hrvatska će steći prvi preduvjet za početak pregovora o ulasku u europski tečajni mehanizam i preuzimanje eura", izjavio je guverner središnje banke Boris Vujčić na konferenciji Tržišta novca. Guverner je objasnio da će takav zahtjev Hrvatska moći službeno pokrenuti pred kraj ove ili početkom iduće godine, nakon što prihvati proračun za 2018., piše Večernji list.
Također, Vujčić je naglasio da očekuje da će Europska komisija do sredine ove godine potvrdi da više ne postoji razlozi da se Hrvatska nalazi u proceduri prekomjernog deficita.
Prošle godine je proračunski deficit smanjen ispod jedan posto, a sve upućuje da i ovogodišnji manjak biti na zadovoljavajućoj razini.
Još jedna važna stavka je i javni dug, koji se prvi put nakon osmogodišnjeg rasta značajnije smanjio u prošloj godini.
Europska komisija i tamošnje monetarne vlasti traže od država članica eurozone da im javni dug ne prelazi udio od 60 posto BDP-a. Hrvatska je prošlu godinu završila s 84,2 posto javnog duga mjerenog BDP-om, a od takvih država članica očekuje se da ga iz godine u godinu smanje za najmanje jednu dvadesetinu razlike iznad 60 posto.
To Hrvatskoj donosi obavezu smanjenja nešto jaču od 1 postotnog poena svake godine. Lani je ta dvadesetina premašena, a kako bi sličan rezultat mogao biti i ove godine, Vujčić se nada da će s dobrim prijedlogom proračuna za 2018. godinu moći pokrenuti razgovore u ulasku u tečajni mehanizam ERM 2.
To je prva stepenica k uvođenju eura, odnosno ulaska u eurozonu. Države kandidatkinje za uvođenje eura tamo provode najmanje dvije do tri godine. Svaka mora ispuniti pet važnih kriterija vezanih uz javni dug, inflaciju, kamatne stope i tečaj domaće valute.
Ovisno o političkim prilikama u zemlji, pokrenut će se i javna rasprava o prednostima i nedostacima uvođenja eura. Ipak, zbog problema u Agrokoru za očekivati je i negativni učinak na BDP, piše Večernji list.
