Prema riječima guvernera Hrvatske narodne banke (HNB) Borisa Vujčića, pad hrvatskog BDP-a u drugom ovogodišnjem kvartalu od 15,1 posto u skladu je s kretanjima u Europskoj uniji, gdje je u prosjeku BDP pao za 14 posto, a ovisio je o intenzitetu epidemioloških mjera.
"Što se tiče cijele godine, očekujemo da će u trećem kvartalu ostvarenja turizma biti bolja od onih što smo u osnovnom scenariju projicirali. U osnovnom smo očekivali pad turističkih prihoda od 70 posto, a s obzirom na ostvarenja, možemo reći da očekujemo u ovom trenutku da će pad biti između 30 i 50 posto ostvarenja u usporedbi s 2019. godinom", rekao je Vujčić za televiziju N1.
'Od turističke sezone dobili smo maksimum'
Na sve će, kaže guverner HNB-a, utjecati i daljnji razvoj epidemiološke situacije u Hrvatskoj i u Europi, kao i eventualne dodatne mjere koje će se poduzimati, tako da je neizvjesnost i dalje dosta visoka. Što se turizma tiče, Vujčić kaže kako smo od sezone dobili maksimum te da se ne može očekivati kako će rujan "bitnije pridonijeti toj slici".
Što se mogućeg rasta potrošnje stanovništva tiče, Vujčić je rekao da na to uvelike utječe potrošački optimizam koji, pak, ovisi o situaciji na tržištu rada, zaposlenosti i nezaposlenosti te očekivanju dohodaka.
"Ako ljudi osjećaju neizvjesnost, boje se da bi mogli izgubiti posao, ako očekuju ili se boje da bi im se mogle smanjiti plaće, onda će trošiti manje. U ovom trenutku smo u situaciji gdje s obzirom da je završena karantena, u trećem kvartalu se pokazatelji osobne potrošnje poboljšavaju, ali su daleko od razine koju smo imali u 2019.", kazao je.
Gospodarstvo otpornije nakon ulaska u EU
Govoreći o padu izvoza roba i usluga od 40,6 posto, Vujčić je naglasio da je sam robni izvoz pao za samo 10 posto.
"Hrvatsko gospodarstvo je sada puno snažnije i otpornije nego 2010., 2011. ili 2012., a to je posljedica toga da je Hrvatska 2013. godine ušla u Europsku uniju, nakon čega je snažno počeo rasti robni izvoz i nakon čega se naše gospodarstvo puno snažnije integriralo s gospodarsvom Europske unije. Usluge su zbog socijalne distance i svih mjera koje su vođene puno osjetljivije na ovakvu situaciju s pandemijom", rekao je Vujčić na N1.
HNB očekuje da će u 2021. godini Hrvatska imati snažan oporavak, a i postoji još puno neizvjesnosti i nepoznanica kako će se dalje razvijati situacija s pandemijom.
'Bez problema možemo održavati makroekonomsku stabilnost'
"Makroekonomsku stabilnost možemo bez problema održavati, fiskalni pokazatelji da se poboljšavaju, što se tiče trenda kretanja odnosa javnog duga prema BDP-u. Što se tečaja tiče, mi smo spremni održavati stabilnost ovoga tečaja sve do ulaska u eurozonu. HNB osigurava likvidnost, kako kunsku, tako i deviznu, a u isto vrijeme da bi omogućila povoljne uvjete financiranja, povoljne kamatne stope. Tečaj je stabilan, a kamatne stope na povijesno najnižim razinama. Kamatne stope na stambene kredite došle su na 2,5 posto, znači tijekom krize su pale, a što se tiče gotovinskih kredita, i tu su na najnižim granama", rekao je Vujčić.
Kazao je kako su banke poduzećima dale 3,5 milijarde kuna, a sada opada potražnja za kreditima i postrožuju se uvjeti za davanje kredita, jer raste rizičnost.
"Što više raste rizičnost, to će uvjeti biti stroži. Pali su gotovinski krediti, a stambeni krediti i dalje rastu i ove godine porasli su oko 9 posto. U novom ciklusu APN-a možemo očekivati ponovno da će se povećati stambeni krediti, dok za gotovinske kredite to ne možemo očekivati", prognozirao je guverner HNB-a.
