Pisanje o korupciji nije dobro za ulagačku klimu
Pisalo se da su djelatnici Ministarstva gospodarstva, HERA-e i HEP-a bili na putu i da su ih iskorumpirali Danfoss i Siemens, rekao je Vrdoljak dodavši kako to nije dobro za ulagačku klimu. "To su ozbiljne tvrtke i svjetski investitori imat će razloga pobjeći iz Hrvatske jer se netko sjetio nazvati ih korumpiranim. Vjerujem da to ne bi željeli ni aktualni ministar gospodarstva niti premijer", kazao je.
"Sigurno me nije nazvala njemačka kancelarka Angela Merkel i tražila pomoć da Siemens proda razdjelnike. Ako nešto ne valja u tom poslu, neka ga nova Vlada i ministar naprave boljim, ali nemojte prozivati za korupciju, jer radite loše za zemlju", poručio je Vrdoljak novinarima.
Na primjedbu novinara kako je iz tih tvrtki dva mjeseca prije donošenja zakona koji regulira uporabu razdjelnika potvrđeno da su platili put i smještaj, između ostalih i zaposlenicima Ministarstva gospodarstva, Vrdoljak je odgovorio kako bi o tome trebalo pitati Danfoss ili Siemens, te ustvrdio kako on nije išao niti je znao da njegovi podređeni idu na taj put.
Poskupljenje grijanja "jako kompleksno pitanje"
Na zamolbu da ocijeni zakon o razdjelnicima nakon godine dana primjene, posebice u svjetlu nezadovoljstva dijela građana kojima je poskupilo grijanje, Vrdoljak je odgovorio kako je to jako kompleksno pitanje, kao i neka druga pitanja koja se tiču energetske učinkovitosti.
Pitanje je tko će podnijeti teret u distribuciji toplinske energije, koja je socijalna kategorija. Gubici u HEP-u se gomilaju na razini 200 do 300 milijuna kuna godišnje, pa moramo odlučiti kako ćemo to riješiti. U tome trebaju sudjelovati svi stanari, jer je u nekim zgradama to pokazalo dobre rezultate, kaže Vrdoljak.
Komentirajući izradu novog proračuna, Vrdoljak je ustvrdio da nije problem uštedjeti koju milijardu, nego poslati poruku o promjeni ponašanja. Na tvrdnju novinara kako sindikati neće podržati uštede koje bi značile daljnje smanjenje plaća i radničkih prava, Vrdoljak je rekao kako se promjene ne odnose samo na možebitne uštede na plaćama i mirovinama, već to mogu biti i promjene poslovnog okruženja, porezne politike, brzine odlučivanja i ostvarenja strateških projekata.
"Volio bih vidjeti da se ozbiljno misli ostvariti industrijsku strategiju, da se ne diraju operativni programi koji donose industrijski rast i zaposlenost, a time i izvoz, da su osigurana dostatna sredstva za to, te da se uspjelo uštedjeti u nekim drugim nišama, koje su prvenstveno rashodi", poručio je Vrdoljak.
