Vozači električnih automobila tek su nedavno dobili više punionica po Zagrebu, a s većim brojem punionica, došao je jedan problem. Naime, vozači klasičnih automobila, dakle benzinaca i dizelaša, često parkiraju na mjesta punionica kao da su na parkingu. Taj problem otpočetka muči vozače električnih automobila pa su odlučili blokirati jednu benzinsku postaju baš kao što drugi vozači blokiraju njihovih 300-ak punionica parkirajući se na njih.
Čak su i policajce fotografirali kako parkiraju vozilo na električnim punionicama, a takvo bahato i nekulturno ponašanje vozača ne treba čuditi jer uopće ne postoji regulacija, pa samim time i kazna, za takvo parkiranje. Međutim, kako piše portal Vijesti.hr, to nije jedini problem kada je po srijedu elektrifikacija voznog parka o kojoj ovisi i cilj da se do 2050. u Europi postigne nulta stopa emisije stakleničkih plinova. Naime, električnih automobila ima premalo, infrastruktura se tek razvija, dok se subvencije razgrabe u svega par minuta.
'Ljudi ne percipiraju da to nije parkirno mjesto'
"Jedna od smiješnih situacija je da čovjek iskorištava neznanje o električnim automobilima i stavlja cijev na svojoj golf jedinici pokušavajući pokazati nekakvu poruku da zapravo se on kao puni", rekao je za RTL Siniša Majdačić, vlasnik električnog automobila.
"Ljudi su dosta kreativni kod nas. Imate spomenut taj problem parkiranja na punionici da bi se izbjeglo par kuna parkinga, ljudi često iskorištavaju, tako imate i gdje recimo, ljudi su jako lijeni, vidite da se na invalidna mjesta, na mjesta za invalide parkira, svi bi ušli u dućan autom ako treba, tako da recimo neki dućani imaju punionice odmah do ulaza, i sad makar ima mjesta iza ne znam koliko, svi će si stat na to mjesto i zauzet će mjesto, to nije mjesto, ljudi ne percipiraju, to nije parkirno mjesto, to je punionica, to je kao da ste došli na benzinsku, stali se i otišli", rekao je Silvio Starčić, još jedan vlasnik električnog automobila.
Protestna akcija blokiranja benzinske pumpe
Zbog svega navedenog, istim ponašanjem su odlučili uzvratiti vlasnici električnih automobila pa su stali na benzinsku postaju i tako blokirali ulaz ostalima.
"Tako da ćemo krenuti u jednu protestnu akciju, osveta električnog vozila ili revenge of the electric car, blokirat ćemo benzinsku da pokažemo koliko je glupo, da ljudi vide na svom primjeru, jer većina 99 posto ljudi još uvijek vozi na fosilna goriva da vide koliko je glupo kad negdje žurite ili nešto obavljate, a ne možete napuniti energiju koja će vam omogućiti daljnje kretanje, tj. slobodu kretanja, e, to se nama stalno događa, svaki dan", rekao je vlasnik električnog automobila, Igor Kolovrat.
Zato su vozači električnih vozila protestno parkirali na benzinskoj postaji na vrlo frekventnoj lokaciji kako bi privukli što više pažnje sudionika u prometu. Čak je njih 15-ak zauzelo sav prostor na benzinskoj i tako ostalima onemogućilo da toče benzin. Josip, jedan od vlasnika električnih automobila, kaže da koliko god apsurdno i trivijalno izgleda blokirati benzinsku, da je to ono što se njima doslovno svakodnevno događa, osobito na duljim putovanjima što je problem. Dodaje da tu nije riječ samo o odlasku na more nego da se odnosi na bilo koju vožnju po Zagrebu i okolici.
Prijavili MUP-u policajce koji su parkirali na mjestu za električna vozila, a odgovora nigdje
"Imate aplikaciju mup.hr, imam nekoliko desetaka prijava, znači najzanimljivija je ova gdje imate vozilo policije za očevid, koje se ni manje ni više stalo na mjesto za punjenje električnih vozila. Riječ je konkretno o parkiralištu trgovačkog lanca Super Konzum, Radnička, i zamolite gospodu da se maknu, oni kažu da budu, samo imaju neku situaciju, konkretno očevid i svima je to samo nešto", rekao je Josip.
Josip kaže da odgovor MUP-a na prijavu nikada nije dobio. Do zaključenja ovog članka, RTL nije dobio MUP-ov odgovor na pitanje o sankcioniranju vozila parkiranih na mjestu punionica za električna vozila. Vozači uvjeravaju da velik problem leži u tome što ne postoji zakon niti pravilnik koji uređuje parkiranje električnih vozila pa policija ne može ni djelovati. Vlasnik električnog automobila Siniša Majdančić navodi još jedan primjer problema za njih.
"Imali smo situaciju, dok nismo razgovarali s vlasnikom, čak električnog automobila koji recimo na 'kralju Tomislavu' živi u blizini, on iskorištava tako da u devet navečer parkira svoj električni automobil i nema ga do jutra sljedećeg dana, ne plaća parking i blokira punjenje", rekao je Majdančić.
Vozači kažu da se dugoročno isplati imati električni automobil
Valjda i ptice na grani znaju da električni automobili koštaju puno, a u Hrvatskoj ih je stvarno malo. Ukupno, registrirano ih je 2.177, od čega je samo 712 osobnih automobila jer ostalo su motocikli i mopedi, teretni automobili, autobusi i traktori. Ipak, vlasnici električnih automobila koji su razgovarali s novinarima RTL-a uvjeravaju da se električno vozilo dugoročno isplati te da u pitanju nije luksuz.
"Ušteda vam je ogromna, konkretno, evo na prijašnjem autu, Renaultu, od 10 tisuća eura je bio auto, cijeli iznos tog auta sam uštedio na gorivu sa 50 tisuća prijeđenih kilometara. Znači, kroz 50 tisuća kilometara u dvije godine je taj auto otplaćen u potpunosti", rekao je Starčić.
"Naš narod, nama je, nažalost, toliko nam je opljačkana država da je sve skupo kod nas. Našem čovjeku je skupo kupiti i hamburger, a kamoli ne auto, bilo kakav, tako da što se tiče električnog auta, oni su u startu skuplji od fosilnih, no međutim, nakon nekog vremena vi shvatite da vam je to jedan iznos novca koji vi znatno štedite, na gorivu, na rezervnim dijelovima, na svemu ostalom, i činjenica je da su znatno pale cijene Tesli, kao i drugih električnih auta, jer kako pada cijena tehnologije, baterija i svega ostalog i kako se priča omasovljuje, to postaje sve dostupnije širem broju ljudi", rekao je Kolovrat.
'Morat ćemo prestati prodavati automobile na motor'
Podaci američkog poslovnog dvotjednika Forbes kažu da je 2019. više od 60 posto ukupno prodanih automobila u Norveškoj električno te da bi za pet godina u toj skandinavskoj državi automobili na fosilna goriva trebali prestati prodavati. Neven Duić, profesor energetike na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje kaže da se norveški standard ne može zanemariti, ali da je prije svega riječ o razini ekološke svijesti.
"Izgovori su da nismo mi još spremni za to, međutim čini mi se da ne postoji interes da se potiču generalno zelene tehnologije u Hrvatskoj, one idu polako, ali sa velikim otporima, jer je čini mi se još jedna politika koja je orijentirana prema fosilnim izvorima. S druge strane Hrvatska je članica EU i do 2050., moramo u potpunosti dekarbonizirati kompletno energetiku, uključivo transport, što znači, obzirom da auti traju do 20-ak godina da do 2030., moramo prestati s prodajom automobila na motor s unutarnjim izgaranjem da bi izbjegli da građani imaju troškove ulaganja u aute koji se neće moći potrošiti vožnjom", rekao je profesor Duić.
"Radimo na tome", kažu iz Ministarstva zaštite okoliša. U idućem desetljeću planira se nekoliko mjera koje trebaju pokrivati i nabavku električnih prijevoznih sredstava te razvoj infrastrukture za alternativna goriva. Podaci Centra za vozila govore da u Hrvatskoj godišnje, zahvaljujućši prometovanju automobila na fosilna goriva, emitiramo otprilike 3,7 milijuna tona ugljičnog dioksida. Osim toga, tu su i ostale stakleničke plinove, dušikove okside i štetne čestice iz auspuha kojima trujemo i sebe i prirodu.
"Hrvatska jako zaostaje u tome, na neki način je izgovor da smo mi malo siromašniji od Norveške što stoji, ali s druge strane što se infrastrukture tiče tu nismo tako loši, punjača u Hrvatskoj ima dosta zbog potrebe turističke sezone. Mi moramo računati, da će turisti, da su već počeli dolaziti u Hrvatsku s električnim automobilima", rekao je Duić.
Punionice moraju puno plaćati HEP-u
Do kraja godine će broj punionica koje je HEP postavio narasti na ukupno 117, kažu iz HEP-a uz napomenu da postoji i velik broj privatnih operatera koji posluju prema svom poslovnom modelu. Među tim privatnim operaterima je i Igor Kolovrat koji je pun kritika prema HEP-u u vezi punionica. Kaže da se mora platiti 2.000 kuna po kilovatu ako se netko želi priključiti na HEP-ovu mrežu. Objašnjava da to znači da su iznosi za instalaciju jedne punionice od sto kilovata milijunski jer se HEP-u mora platiti više nego što košta sama punionica.
"Mi smo postavili ne nekoliko, nego sam postavio prve punionice u državi i inicirao sam preko 70 posto, svih punionica u državi, što znači da smo aktivno s gradovima, s lokalnim zajednicama, ajviše u Istri, s hotelima, s Teslom, s kim god smo mogli da bi se postavilo što više punionica", rekao je Kolovrat.
Punionica električnih automobila 06.02.2019., Sisak - Punionica elektricnih automobila. Photo: Nikola Cutuk/PIXSELL
Za sada je punjenje na punionicama u Hrvatskoj besplatno jer struju plaća vlasnik punionice. Kolovrat govori da je tako tijekom eksperimentalnih faza u svakoj zemlji. Kaže da radi sa stranim partnerima kojima je cilj prikupljanje informacija o stanju tržišta. No, iz HEP-a poručuju da punjenje neće još dugo biti besplatno.
"Zbog razvojne faze projekta, HEP još uvijek ne naplaćuje korištenje punionica za električna vozila, no trenutno se provode testiranja svih mogućnosti usluge krajnjem korisniku pa tako i samih modela naplate koji će u idućim mjesecima rezultirati komercijalizacijom usluge", izjavili su iz HEP-a za RTL.
Punjenje neće koštati puno, a ono što je problem jest zbrinjavanje baterija
Čak i s naplatom, cijena punjenja električnog vozila bit će puno niža nego kod "tankanja" benzinca ili dizelaša. Za sada je jedino skupo zbrinjavanje baterije iz vozila nakon isteka trajanja. Ipak, to je jedna od dimenzija tehnološkog napretka u kojem Hrvatska kaska, objašnjava profesor energetike. On tvrdi da Hrvatska obiluje obnovljivim izvorima energije pa što više čekamo da to više gubimo.
"Hrvatska je idealna za prijelaz na električna vozila, što se toga tiče, što se tiče baterija problem recikliranja zasigurno postoji, međutim tu treba uzeti u obzir da je baterija vrlo vrijedan materijal koji se isplati reciklirati, mi danas imamo već u svijetu nekoliko tvornica za recikliranje baterija, međutim baterije koje danas recikliramo su male, iz mobitela, nitko nema problema s mobitelima, ali auto baterije koje će biti velike će se jako isplatiti reciklirati, litij, nikal, kobalt, to su materijali koji će napraviti recikliranje vrlo ekološkim", rekao je profesor Duić.
Sufinanciranje električnih vozila
U modernizaciji nam država pomaže jedino ako se uspijemo prijaviti na natječaj Fonda za zaštitu okolišta i energetsku učinkovitost. Oni jednom godišnje objavljuju natječaj za kupnju takvog vozila pa se stanovnici Lijepe naše mogu javiti kako bi ostvarili subvenziju. Mario Mihetec iz Fonda za zaštitu okolišta kaže da su u travnju objavili javni poziv za sufinanciranje i nabavku električnih vozila, bicikala itd. pa ovisno o kategoriji za vozila daju od pet do 80.000 kuna.
Dva takva natječaja godišnje Fond provodi, a jedan se odnosi na pravne dok je drugi namijenjen fizičkim osobama. Kaže Mihetec da je cilj taj da se modernizira područje transporta kroz elektromobilnost. No, iz Fonda kažu da su ciljevi ograničeni novcem.
"Bila je velika zainteresiranost građana za takve pozive, kao što smo vidjeli čak i sredstva od nekih 17 milijuna kuna koja su bila predviđena za građane ove godine su nestale u roku tri minute", rekao je Mihetec.
"Subvencije u Europi se kreću od oko deset tisuća eura po kupnji električnog vozila, međutim kod nas ta subvencija traje pola sata koliko je otvoren natječaj, znači Hrvatska ne želi ustvari poticati elektromobilnost", rekao je profesor Duić.
Osim problema s parkingom, tu su problemi i s osiguravajućim kućama
Da Hrvatska ustvari ne želi poticati elektromobilnost u prilog ide i neusklađenost propisa. Na primjer, osiguravajuće kuće u svojim katalozima nemaju kategoriju s električnim vozilima, dok su probleme s parkiranjem na punionicama prisiljeni međusobno rješavati.
"Infrastruktura još uvijek je problem, ali na tome se radi, Fond je i ove godine objavio poziv za izgradnju elektropunionica za vozila, gdje smo osigurali 5,8 milijuna kuna i do današnjeg dana imamo 60 i nešto prijava. No, na području punionica dosta je radio i Hrvatski telekom i HEP", rekao je Mihetec.
