O temama nacionalne sigurnosti, situacijom na granicama i obrani u četvrtak su se na RTL-u sučelili HDZ-ov aktualni ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, Nikola Grmoja iz Mosta, SDP-ov Zlatko Komadina, Stjepo Bartulica iz Domovinskog pokreta i Tomislav Tomašević iz platforme Možemo! Oni su se brojnih tema dotaknuli, pa tako i obrane, no nisu ulazili u dubinu.
Tema migrantske krize i hrvatske granice bila je aktualna tema velikog dijela sučeljavanja. Igor Tabak, vojni analitičar portala Obrana i sigurnost iz Zagreba, kaže da je su spomenute teme, blago rečeno problematične. Objašnjava da to nije toliko zbog toga što bi Hrvatska htjela, već zbog činjenice da nema europskog konsenzusa i da se mi ne možemo usuglašeno postaviti dok se taj stav ne u skladi. Do tada, Hrvatska mora sama izaći na kraj sa čuvanjem vanjske granice EU, navodi Tabak.
Zagreb: Hrvatska kakvu trebamo, panel Ekologija i nacionalna sigurnost 05.10.2018., Zagreb - U hotelu Aristos odrzana je konferencija "Hrvatska kakvu trebamo - Ekologija i sigurnost". Panel diskusija Ekologija i nacionalna sigurnost. Igor Tabak Photo: Jurica Galoic/PIXSELL
"Drugo je pitanje kako to tehnički provesti. I strani mediji i UN i mnoge organizacije za ljudska prava imaju svašta za reći o tome. Vladajući bi rado tu temu preskočili, no ni drugi gosti nisu baš imali konstruktivne ideje, kako pomiriti s jedne strane humano postupanje, a s druge konkretne ljude na konkretnoj granici", kazao je vojni analitičar za RTL.
Sustav obrane i sigurnosti treba temeljitu reformu i preispitivanje iz korijena
Igor Tabak kaže da je Božinović dominirao debatom jer je u prednosti zbog iskustva i jer je aktualni ministar unutarnjih poslova te bivši ministar obrane. Osim toga, ima iskustva u veleposlanstvu pri NATO-u i u državnom tajništvu ministarstva vanjskih poslova. Smatra da su Komadina i Tomašević različito iskoristili svoja iskustva iz civilne zaštite. Tabak misli da je Tomašević jedini uspio iznijeti neke naznake alternativnog pogleda na šire gledanje sustava obrane i sigurnosti. Vojni analitičar dodaje da je riječ o području kojem je potrebna temeljita reforma i preispitivanje iz korijena.
"Cijela ljevica u svojim programskim dokumentima spominje dublji preustroj sektora i ljudsku sigurnost, te je na tom tragu ono što se čulo iz Možemo! o utjecaju klimatskih promjena na sigurnosna pitanja, utjecaju i migracija uzrokovanih sušama i drugim problema, dakle ne samo ekonomskih migracija. Hrvatska se s time nije puno suočavala do sada, a danas se moglo čuti da ključevi mnogih naših problema s migrantima leže u Turskoj.
Nove sigurnosne prijetnje obuhvaćaju i teme novih tehnologija i izmijenjenih međunarodnih političkih odnosa, stvari koje se dotiču obrane, unutarnjih poslova, sigurnosnih službi, ali i dijelove društva koje ljudi ne bi normalno svrstali pod sigurnosni aparat, kao što su tehnološke kompanije. Hrvatska nije Amerika, ali ipak imamo nešto informatičke industrije koja ima nešto za reći po pitanju sigurnosti. To se proteklih godina pokušalo obuhvatiti novim pojmom Domovinske sigurnosti, ali se o njoj više ne čuje praktički ništa. S druge strane se zadnjih mjeseci Civilnu zaštitu se pokušalo u hodu popraviti i svi koji su o tome govorili u sučeljavanju su se složili da se tu puno ima za raditi", govori Tabak.
Oprema pokazuje zapuštenost
Tabak ističe da se nakon potresa u Zagrebu i tijekom karantene vidjelo kolika je razlika između opreme. Tako spominje šatore stare 40 godina koje je postavljala Civilna zaštita na svojim lokalnim razinama i opremu kojom raspolaže vojska. Objašnjava da su šatori vojske moderni i klimatizirani.
"Velik dio rasprave je otišao na popularne teme, poput migracija na granicama, bez ulaska u dubinu problema, tako da smo minimalno čuli o reformi sektora obrane, koji se ne da svesti samo na par aviona i helikoptera za medicinske letove. To je pitanje osiguranja efikasnosti oružanih snaga. Najjednostavnije je dovesti u pitanje članstvo u NATO savezu ili izdvajanje dva posto BDP-a za obranu, ne uzimajući u obzir da ta dva posto nisu samo hrvatski cilj i ne znače odnošenje novca u inozemstvo, već ulaganje u vlastite resurse koji onda mogu biti iskorišteni u trenucima kriza, zadnjih godina smo vidjeli vojsku i u poplavama i u požarima i u snijegu, a itekako i u potresu i epidemiji", komentira Tabak za RTL.
'Obavještajno-sigurnosni paket je tema koja se ne dira ni prije ni poslije izbora'
Što se tiče tog sektora, Tabak smatra da tu ima jako puno posla. Kada je o obrani riječ, Hrvatska ju je reformirala i za pristupanje NATO-u i EU i za terensku suradnju s partnerima u stranim misijama. Primjerice, sektor policije nije doživio niti jednu od tih promjena, dodaje vojni analitičar. Podsjetio je i da se vatrogastvo počelo nanovo opremati nakon što su gorjela predgrađa Splita 2017. godine, a kazao je i da je problematično što je ministar Božinović rekao da sigurnosne službe ne bi ni trebale biti predizborna tema. Tabak ističe da sigurnosne službe nitko ni u jednom od programa ne spominje pa kaže da je cijeli obavještajno-sigurnosni paket tema u Hrvatskoj gotovo tabu koji se ne dira ni pred izbore, ali ni poslije.
"Tko god da pobijedi na izborima, čeka ga izuzetno puno posla, s izuzetno malo novca", kazao je Tabak. Ovo proljeće je Hrvatska prošla dva kruga proračunskih rezova, u kojima je na obrani 'rezano' gotovo sve što je proteklih godina raslo, "a tek najesen ćemo se suočiti s punim financijskim učincima i izostanka turističke sezone i lockdowna". Tu će biti teško zadržati funkcioniranje svih resora u području sigurnosti i obrane, a onda i ispunjavanje međunarodnih obveza, koje uključuju i ulaganja i opremanja. A tu je i izazov provođenja reformi ne samo da bi se sustav pojeftinilo, nego i da bi se diglo njegovu efikasnost", zaključuje Igor Tabak u razgovoru za RTL.
