'Novinari honorarci već su gurnuti na marginu društva, a novom poreznom reformom, bit će gurnuti još niže', upozorila je Sanja Despot, jedna od novinarki koja živi isključivo od honorara. Bilježi već 18 godina staža u poznatim medijima. Godinama je radila u Večernjem listu, zatim u tjedniku Forum, gdje je ostala bez stalnog posla. Cijela redakcija postala je 'tehnološki višak'.
Od 2013. živi od honorara. Najviše objavljuje u neprofitnim medijima, ponajviše na Forum.tm te Faktografu. Primanja su joj stoga nepredvidljiva, ne može znati s koliko sredstava mjesečno može računati. Nema bolovanja niti godišnjeg odmora. Despot je dio grupe novinara koji kroz HND pokušavaju utjecati na Vladu i spriječiti udar na honorarce.
'Sve odlazi na puko preživljavanje'
'Možemo reći da su u reformi novinari honorarci prošli najgore jer nitko od novinara honoraraca ne zarađuje mnogo. To su najčešće osobe koje dobivaju tako male honorare da niti ne mogu uplaćivati mirovinsko. Sve odlazi na puko preživljavanje', objasnila je Despot. Među honorarce spadaju mladi novinari-početnici, ali i iskusni novinari koji su zadnjih godina u Hrvatskoj masovno postali tehnološki višak.
'Ako je 7700 kn prosječna bruto plaća u Hrvatskoj, honorarac koji bi dosegao taj iznos sada dobiva 6.600 kn neto, a ako prođe ovaj model porezne reforme, dobit će 900 kn manje', izračunala je Despot te upozorila da ne treba zaboraviti da honorarci rade isključivo na svojim sredstvima za rad, da mnogo od tog honorara odlazi na troškove interneta, telefona, na prijevoz. Sve ono što osobama u radnom odnosu pokriva poslodavac, honorarci moraju pokriti sami.
'Ovaj je iznos samo ilustrativan. Većina novinara-honoraraca niti ne dosegne taj bruto u mjesecu', kaže Despot.
Radi se o novinarima koji su natjerani da svoje preživljavanje osiguraju kroz ono što je dosadašnji porezni sustav smatrao 'drugim dohotkom', koji bi trebao biti dodatni, no njima je - jedan jedini.
Vlada nije razmišljala o honorarcima
Kreatori reforme na navedeno, kao ni na honorarce, nisu mislili. Oni su drugi dohodak promatrali isključivo kao ono što dijelu populacije doista i jest - dodatni dohodak, fuš, nešto ekstra.
Zdravko Marić to je objasnio u Saboru.
'Najveća je korekcija ta da će se sustav oporezivanja drugog dohotka pravednije oporezivati. Ukidaju se iznimke za plaćanje doprinosa, no za sve se snižava ukupna obveza doprinosa', rekao je ministar financija.
Porezna stručnjakinja Marija Zuber, koja je dio grupe koja je pripremala reformu, pojasnila je ovakvo rješenje činjenicom što su mnogi 'bježali' u drugi dohodak zbog povoljnijeg oporezivanja, pa su primanja dobivali kroz razne oblike honorara, a sve manje kroz plaće u radnom odnosu.
'U Hrvatskoj primici od drugog dohotka od 2003. godine podliježu plaćanju obveznih doprinosa. Tijekom proteklih godina u nekoliko su navrata propisivana oslobođenja za neke primitke i/ili za neke porezne obveznike, tako da se malo-po malo širio krug onih koji su oslobođeni doprinosa. Kako teret doprinosa nije mali, 20 posto za mirovinsko i 15posto za zdravstveno, tj. ukupno 35 posto, doveli smo se u situaciju da je jednima teret javnih davanja silno prevelik, a drugi uopće nemaju taj teret jer su u potpunosti oslobođeni obveze doprinosa. Velika razlika u fiskalnom opterećenju rezultirala je 'bijegom' primitaka u one vrste koje su oslobođene doprinosa', rekla je Zuber te dodala da je namjera radne grupe bila 'ravnomjernije rasporediti teret tih obveza i povećati horizontalnu pravednost'.
'Drugi dohodak' nekima je jedini dohodak
'Stoga smo predložili da se ukinu sada važeća oslobođenja za autorske honorare, honorare za umjetnička djela i zarade umirovljenika te da se svim primateljima drugog dohotka snize stope obveznih doprinosa na 50 posto dosadašnjih. Povećao bi se broj osoba koje plaćaju doprinose, širi se osnovica na koju ih treba platiti, a to omogućava snižavanje stopa za sve primitke od drugog dohotka. Dakle, željeli smo smanjiti sada prisutne nejednakosti u fiskalnom opterećenju poreznih obveznika koji ostvaruju zarade izvan radnog odnosa odnosno izvan registrirane samostalne djelatnosti. Doprinosi su sve sličniji porezu na dohodak i obveznici ih plaćaju i doživljavaju kao porezni teret. Ovim se prijedlogom samo ublažavaju razlike u fiskalnom opterećenju fizičkih osoba koje ostvaruju zarade iz istog izvora dohotka', rekla je Zuber.
Vlada ipak nije razmišljala o tome da je 'drugi dohodak' nekima jedini dohodak.
Porezna uprava ne vodi evidenciju o tome koliko je građana koji žive isključivo od honorara. HND navodi kako je među novinarima nekoliko stotina takvih slučajeva.
Saša Leković, predsjednik HND-a, upozorava da ovim problemom nisu obuhvaćeni samo novinari, nego i lektori, prevoditelji te mnogi drugi djelatnici u medijskom biznisu. A tome treba dodati i nepoznatu brojku umjetnika, kulturnjaka, koji žive isključivo od honorara.
Zuber: Nema ekonomskih argumenata za promjenu
'Preostaje nam jedino pritisak. Pokušavamo poslati poruku prema Vladi, da se osvijesti taj problem. Bili smo kod ministrice kulture, Nine Obuljen Korinžek, i ona je pokazala stanovito razumijevanje te savjetovala da se kroz stručne udruge i sindikate uobliče konkretni prijedlozi rješenja', objasnila je Despot.
Njihov je prijedlog da se osobe koje godišnje zarade honorara do sto tisuća kuna izuzmu iz ovog modela oporezivanja.
Zuber smatra da ekonomskih argumenata za to nema.
'Mogu se iznaći socijalni, politički ili drugi razlozi da se prijedlog ne usvoji, ali ekonomskih argumenata nema. Sve ovisi o odluci onih koji donose zakone – žele li doista graditi horizontalno pravedniji porezni sustav ili to ostaje samo načelo. Mi smo kao struka ukazali na nelogičnosti sadašnjeg sustava i ukazali na ekonomski poželjan smjer promjena', rekla je Zuber.
