Ekonomski analitičar Damir Novotny gostovao je u studiju Net.hr-a, gdje je analizirao aktualne ekonomske teme u Hrvatskoj i svijetu. Nakon inflacije, Novotny je analizirao i Vladine mjere za ublažavanje rasta cijena energenata, koje su donijete sredinom veljače, a na snagu su stupile s 1. travnja 2022. godine.
Na pitanje kako komentira spomenute mjere, Novotny je rekao da se Vlada ne može i ne smije boriti protiv inflacije. "Ako Vlada negdje popusti u smislu poreza, nekom drugom će to nedostajati. To je vaga klackalica - ako uzmem, tu nedostaje. Vlada to ne smije raditi", rezolutan je Novotny. Igrači u borbi protiv inflacije su prije svega središnje banke koje moraju zaoštriti svoju novčanu politiku i to će se sigurno dogoditi u EU-u, Europskoj središnjoj banci, pa tako i u Hrvatskoj narodnoj banci. "Oni će morati donijeti te odluke da se povećavaju kamatne stope. I već su se podigle", rekao je, navodeći primjer Njemačke gdje su kamate za stambene kredite dosta visoke. I tamo su cijene nekretnina, dodaje Novotny, narasle kao i u Hrvatskoj.
ekonomski analitičar Damir Novotny
"I njihova vlada je vidjela da je to subvencioniranje, što su i oni radili kao i Hrvatska, dovelo do rasta cijena i sad su to ohladili. Na taj način povećat će se i kamatne stope na stambene kredite, što u Hrvatskoj još uvijek nije slučaj", rekao je.
Vladine mjere nisu dobre
Dodaje da Vladine mjere nisu dobre, zato što na dugi rok ne mogu ništa popraviti. "Imali smo jedno vrijeme zamrzavanje cijena derivata, no kada se to otvori, cijene su ponovo skočile. Jedino u što vjerujem je tržišni mehanizam, da u jednom trenutku potrošači kažu: 'Ne, na 17 kuna po jednoj litri benzina ja se više neću toliko voziti'. To se upravo događa u Njemačkoj", rekao je Novotny, dodajući da njihova vlada nije intervenirala u cijene goriva. "Njihovo ministarstvo gospodarstva vode zeleni, a ministar je rekao da neka bude i pet eura po litri dizela, barem će manje zagađivati okoliš", kazao je.
Novotny smatra da se kroz godinu-dvije u Hrvatskoj mora dogoditi energetska tranzicija kako bismo postali neovisni o energentima o kojima smo ovisni ili koji zagađuju okoliš. "Mora doći do zaokreta. Gotovo sam siguran da Vlada ne može ništa učiniti, niti bi trebala činiti. Potrošači su sada na potezu da ohlade svoje potrebe", rekao je.
Upitan trebaju li se mjere korigirati s obzirom na to da su donesene prije rata u Ukrajini, kaže da Vlada ne treba niti može napraviti, jer je to onda samo bacanje novca. Naveo je primjer populističkog poteza Mađarske, gdje su cijene za niže i nekvalitetnije tipove goriva zamrznute, dok su premium goriva i skuplja nego u Hrvatskoj. Kaže da je u takvoj situaciji to prijevara, jer za osam kuna dobijete gorivo koje ne vrijedi osam kuna, a naizgled je vlada zamrznula na toj razini. Konstatirao je da je tako mađarska vlada učinila veliku štetu građanima. "To nije dobro, to mora tržište riješiti kao što rješava već 5000 godina otkad postoji novac", kaže.
Na pitanje postoje li neki mehanizmi da se zaustavi rast cijena hrane, Novotny kaže da je rješenje isključivo lokalna proizvodnja. Naveo je primjer naših susjednih zemalja Austrije i Italije, koje su veliki izvoznici hrane. "Europa je veliki proizvođač hrane, a unutar EU-a mobilnost hrane je poprilično velika. Mora se raditi na produktivnosti proizvodnje hrane i tu Vlada može intervenirati, na strani ponude - da poveća ponudu i da pomogne proizvođačima da organiziraju svoju proizvodnju i da povećaju prinose", kaže, dodajući da se to već i događa, jer mladi farmeri i ratari u Hrvatskoj koriste suvremenu tehnologiju i postižu prinose koji su već na razini austrijskih poljoprivrednika.
"Mi nemamo homogeno tržište, tržište je heterogeno, disbalansirano, nije ravnotežno. U svim segmentima potrošnje su cijene različite i u svim segmentima života su cijene različite", kaže ekonomski analitičar. Na tim velikim razlikama Vlada mora raditi. "Mora se povećati ponuda tamo gdje nema dovoljno ponude i tu usmjeriti novac poreznih obveznika ili EU fondova, da se poveća proizvodnja hrane. I to će se dogoditi", kaže.
Inflacija bi mogla donijeti i neke dobre stvari
Upitan koliko će ovi poremećaji utjecati na standard građana, kaže da je to pitanje na koje je vrlo teško dati odgovor. "Opet nemamo jedinstvenu strukturu potrošnje. Imate građane koji se ne voze, pa se njih ne tiče rast cijena goriva. Oni građani koji u svom dohotku rasporedili više na potrošnju, izlete, česta putovanja, njima će biti smanjeno", kaže Novotny.
"Stalno imamo na umu da će nam biti ugrožen ovaj aspekt razonode i dokolice, ali moramo se fokusirati na to hoće li možda ova inflacija pomoći u podizanju produktivnosti nekih sektora", kaže navodeći primjer poljoprivrednog sektora koji u ovom trenutku dobro prolazi. "Hoće li taj poljoprivredni sektor multiplicirati te učinke na druge sektore, na prehranu i prerađivačku industriju što je lako moguće, tada će taj inflatorni proces imati pozitivnih utjecaja i na ukupan standard građana."
Novotny je naglasio da ćemo se morati preorijentirati na druge oblike energije. "Cijena plina će definitivno ostati na visokoj razini, no to će gotovo sigurno ubrzati energetsku tranziciju i počet ćemo koristiti druge oblike energije. Ako pogledate solarnu energiju, vrlo malo je i nedovoljno koristimo", kazao je ekonomski analitičar. U tom segmentu, Vlada bi mogla odigrati bitnu ulogu da potiče instalacije solara na javnim i privatnim kućama, a time bismo osigurali energiju za kućanstva.
"Ključno je da se ova i sljedeća godina iskoriste za tu tranziciju. Neće biti lako, bit će bolno, ali ćemo se izvući iz tog problema ovisnosti o jeftinom energentu ruskome plinu i smanjiti potrošnju plina, odnosno energije u kućanstvima", rekao je ekonomski analitičar Damir Novotny.
Analizu Damira Novotnyja o uvođenju eura u Hrvatsku možete pročitati sutra u 8 sati na portalu Net.hr.
