Dizanje granice neoporezivih godišnjih primitaka s 2500 na 7500 kuna, što je bio prijedlog poslodavaca koji je Vlada usvojila, moglo bi u iduća dva tjedna do stupanja na snagu pravilnika biti značajno ograničeno, piše Poslovni dnevnik ističući kako taj prijedlog otvara mogućnost zloupotreba koje bi mogle koštati radnike božićnica ili 13. plaće, a državnom proračunu stvoriti rupu od 2,5 milijardi kuna.
Budući da se radi o iznosu ukupnih poreznih rasterećenja u cijeloj 2017. godini, u Ministarstvu financija spremaju ograničenja u pravilniku koji je u javnom savjetovanju.
Poslodavci bi mogli sebi naštimati računicu
Poslovni dnevnik piše kako je sama ideja dobra: umjesto veće plaće koja nosi veći trošak poreza na dohodak, dizanjem plafona za neoporezive primitke poslodavci mogu zaposlenike jeftino nagraditi izdašnijom božićnicom, regresom ili, recimo, godišnjim obrokom. Time se lakše mogu nositi s manjkom radnika koji masovno odlaze u inozemstvo. Primjerice, tvrtka Mlinar najavila je da će iduće godine radnicima podići plaću za 400 kuna.
No, vrag je u detalju, piše Poslovni dnevnik, upozoravajući da bi se neki poslodavci mogli poigrati s kalkulacijama porezne osnovice jer bez striktnih ograničenja, dizanje neoporezivih primitaka otvara mogućnost poslodavcima da radniku, recimo, snize bruto plaću, a razliku isplate kao nagradu. Računica se može uštimati tako da radnik i dobije veća primanja, no sniženjem bruto plaće poslodavac manje uplaćuje za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, plaća manje poreza na dohodak i prireza. Isplati li sebi (i povezanim osobama) time smanjuje i osnovicu poreza na dobit.
"To treba biti božićnica za radnike, a ne za poslodavce"
“To treba biti božićnica za radnike, a ne za poslodavce. Bitno je da mi imamo sustav koji ima izuzetno slabe institucije i mogućnost kontrole pa treba težiti tome da imamo što manje, a ne što više rupa”, kazao je za Poslovni dnevnik ekonomist Željko Lovrinčević uvjeren da će manje od pet posto radnika od te mjere profitirati, za razliku od najmanje 50 posto poslodavaca.
Lovrinčević upozorava da to nije jedini problem. Nepoznato je koliko ugovora o radu (ili kolektivnih ugovora) u javnim i privatnim tvrtkama propisuje isplatu nagrada, ali ne u novčanom iznosu već u formulacijama poput isplate zakonski maksimalnog iznosa neoporezivog iznosa, pred kojim bi se tvrtke iznenada mogle naći. Također, dugoročno je pogubno da se još više kida veza između uplata mirovinskih doprinosa i visine mirovina.
Ostaje jedino diranje u porez na dohodak
“Kada u mirovinskoj reformi ne dotaknete ono najbitnije, a to su povlaštene mirovine i povezivanje minimalne mirovine s imovinskim cenzusom, ništa ne napravite u zdravstvu već još povećate doprinos, ništa ne napravite na parafiskalnim davanjima, jedino ostane diranje u porez na dohodak", kaže Lovrinčević napominjući da je Hrvatska jedna od triju zemalja u Europi s najnižim efektivnim opterećenjem dohotka od šest posto.
