Dugovi kao omča oko vrata blokiranih koji ne mogu prihvatiti da troškovi neplaćenih računa mogu višestrukro nadmašiti početni iznos. "Ukoliko je vlada htjela pomoći trebala je donijeti moratorij na sve to", tvrdi Antun Rupa iz udruge Blokirani.
No vladajući su prijedlog uputili u savjetovanje. Ovršni postupak ide pod nadzor suda, a pokreće elektroničkim putem. Ministarstvo pravosuđa obećava niže troškove, a za ovrhe nad nekretninama postojeći limit od 20 tisuća povećava se na 40 tisuća kuna.
Proširuje se i krug primanja koji se izuzimaju od ovrha, poput božićnice i regresa. No sudac Mislav Kolakušić kaže - sve će ostati isto. "Imat ćemo najmanje 300 tisuća blokiranih, troškovi i dalje bespotrebno padaju na teret građana, nekolicina ljudi i dalje zarađuju na tom zakonu", tvrdi Kolakušić.
Pa predlaže slovenski model. "Zato što će u tom slučaju građani u platiti smao dug, u ovakvom sustavu su onemogućeni jer im rastu troškovi kamata", tvrdi Kolakušić.
Ni oporba ne vjeruje da će Bošnjakovićev zakon ići puno na ruku građanima, a nejasno im je i kruženje od predlagatelja do suda preko bilježnika pa opet natrag na sud.
"Kad tome pridodamo da neka rješenja iz prošlosti koja su stvarala probleme kao što je mogućnost ovrhe nad cijelom plaćom ovim zakonom ne rješavaju.. bojim se da je ovo bacanje građanima magle u oči kao što je bilo ono da s ene provode ovrhe nad nekretninama dok je zima", kazao je Peđa Grbin (SDP), saborski zastupnik.
"I dalje su u igri svi oni troškovi koji povećavaju trošak ovršenicima a to su trošpkovi FINA-e, javnih bilježnika... de facto sve ostaje isto i ne možemo očekivati ništa novo i ništa bolje", smatra Petra Mandić iz MOST-a.
Podaci FINA-e pokazuju da se nedavnim izmjenama Ovršnog zakona broj blokiranih smanjio nakon što je godinama prelazio 300 tisuća. Zadnjeg dana studenog blokiranih je bilo gotovo 270 tisuća. Ukupan iznos njihova duga bio je veći od 18 milijardi kuna. A građani očekuju da se vlast pozabavi razlozima zbog kojih do ovrha i dolazi.
