Naime, po propisima iz 20120. kreditni uredi su mogli nuditi kredite tek kad dobiju licencu Ministarstva financija, a nakon toga morali su se držati i propisa o najvećoj kamati što ju mogu naplatiti građanima, a ona je tada iznosila 14 posto. No, oni koji nude novac i žele veću zaradu iskoristili su odredbu po kojoj pozajmica do 1.500 kuna ne potpada pod odredbe zakona o potrošačkom kreditiranju i razvili su posao s instant – kreditima na kojima su ubirali i 30-postotne kamate!
No, Vlada će na sjednici učetvrtak izmijeniti Zakon o potrošačkom kreditiranju i tako namjerava stati na kraj poslovima s kreditima ispod 1.500 kuna koje nitko ne kontrolira, doznaje Novi list. Tako se ukida izuzeće za kredite manje od 1.500 kuna pa će oni koji ih dijele morati također imati licencu. Inače, posao s instant-kreditima, koji su se sklapali na daljinu putem interneta i telefona, počeo je cvjetati posljednjih godinu i pol. Uz kredit se nisu isticale kamate, odnosno njihov postotak nego naknada, pa je bilo moguće da se na pozajmicu od 1.400 kuna na mjesec ili dva plati naknada od 250 kuna. Kako bi vraćali te kredite, građani su podizali nove s visokim kamatama i na kraju ih nisu mogli plaćati, pa su često dovedeni na rub egzistencije. Osim lihvarskih kamata, davatelji takvih kredita koristili su mogućnost da odobravaju i kredite veće od 1.500 kuna, tako što su ih 'razbijali' na više kredita manjeg iznosa. Sada će se i na te kredite odnositi sve odredbe zakona, što znači da će se morati pridržavati i kamate. Također, Vlada u Zakon o potrošačkom kreditiranju propisuje i kako će oni koji odobravaju potrošački kredit ubuduće moći mijenjati kamatu. I dalje se dopušta promjenjiva kamata po potrošačkim kreditima, ali se preciziraju parametri na osnovu kojih će se ona moći mijenjati.
