Konačni prijedlog zakona o lokalnoj i područnoj samoupravi za razliku od prvog prijedloga, donosi mogućnost da predstavničko tijelo dvotrećinskom većinom raspiše referendum za opoziv čelnika te jedinice, čime se jača i utjecaj predstavničkog tijela i neposredni utjecaj građana na upravu, kazao je ministar uprave LovroKuščević.
Kuščević je uvjeren da će ovaj zakon poboljšati rad jedinica lokalne i regionalne samouprave.
"Treba ga što prije izglasati", poručuje ministar.
Glavna novina konačnog prijedloga zakona o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave je da prihod od poreza na dohodak postaje u cijelosti prihoda jedinica lokalne uprave, koji će se raspodijeliti tako da će gradovima i općinama ići 60 posto tih prihoda a županijama 17 posto. Udio za decentralizirane funkcije iznosit će, kao i do sada, 6 posto, a udio za fiskalno izravnanje iznosi 17 posto, podsjetio je ministar financija ZdravkoMarić.
Uz pretpostavku da će prihodi od poreza na dohodak iznositi kao i prije porezne reforme, procjena je fiskalnog efekta novog zakona oko 1,4 milijarde kuna, rekao je Marić te kazao da ukoliko nekoj lokalnoj jedini ta sredstva ne budu dovoljna, odnosno da joj se smanjuju prihodi u odnosu na prije, država će joj to kompenzirati.
U odnosu na prvo čitanje, naime, konačnim se prijedlogom produžuje razdoblje za kompenzacijske mjere s dvije na pet godina. Tako je predviđeno da će se taj manjak kompenzirati izravno iz državnog proračuna u potpunosti ne samo u 2018., kako je bilo ranije predviđeno, već i 2019. i 2020. godine. Nakon toga, kompenziralo bi se po 60 posto 2021. te 30 posto 2022. godine.
