Glavni kriteriji su i dalje da investicija mora biti veća od 150 milijuna kuna, a o tome je li bitna za strateški razvoj, odlučuje Vladino povjerenstvo. U Vladi ističu da ni jedan strateški projekt neće biti moguće pokrenuti ako nije u prostornim planovima.
"Ovo je revolucionarni zakon koji će iz temelja izmijeniti okruženje u kojem realiziramo velike strateške projekte", ustvrdio je potpredsjednik Vlade Branko Grčić. Tu su i posebni projekti koji su od interesa za državu, primjerice EU projekti koji potencijalno mogu biti financirani iz EU fondova te projekti na područjima od državne skrbi.
Propisuje se raspolaganje nekretninama, procedura izvlaštenja, davanja koncesija i izdavanja upravnih akata poput građevinske i lokacijske dozvole - procedure izdavanja se.
"Te procedure ne mogu trajati više od 15 dana. Krajnji rok je još 15 dana, a nakon toga više nema produljenja", kazao je Grčić, a onda dodao da Vlada uvodi penalizaciju prekoračenja tih rokova: "Institucije i službene osobe u institucijama će biti kažnjene".
Opovrgao je da se radi o otvaranju sive zone za upravljanje Državnom imovinom i kazao kako se samo ubrzavaju postupci, a kada se u investiciju ide s privatnim partnerom postiže se "vrlo precizan sporazum s privatnim investitorima o pravima i obvezama partnera". Uzor za taj dio zakona bio je sporazum oko Zračne luke Zagreb.
"Možda ipak ne revolucionaran zakon, ali veliki korak naprijed", uzvratio je Grčiću premijer Zoran Milanović.
Imali smo rat i u tom ratu se dogodilo puno ružnih stvari, pa i s naše strane. Nešto manje s naše strane
Premijer je na početku sjednice komentirao i kritike oporbe na račun Zakona o suradnji u kaznenim stvarima s članicama EU. Oni pretpostavljaju da je donesen kako bi se spriječilo izručenje Josipa Perkovića.
"Nijedan zakon se ne donosi krojen prema jednoj osobi, ovaj najmanje", istakao je Milanović. "Na tom zakonu radila je radna skupina na kojoj su ljudi različitih pravosudnih profila. Racionalno je da se europski uhidbeni nalog primjenjuje za kaznena djela od 2002. godine. Neki su se odmah digli na zadnje noge, mislim da su već sljedeći dan shvatili što su rekli pa ću ih podsjetiti", kazao je premijer.
"Imali smo rat i u tom ratu se dogodilo puno ružnih stvari, pa i s naše strane. Nešto manje s naše strane, ali se dogodilo. Ako je bilo zločina, onda ćemo ih sami riješiti i ja neću dopustiti da to rade treći", rekao je Milanović da ćemo sami ispravljati svoje greške.
Milanović morao umiriti Linića: Proizvođači duhana su pokrali državu!
Ministarstvo financija predložilo je izmjenu i dopunu Zakona o trošarinama, čime žele onemogućiti stvaranje spekulativnih zaliha cigareta, odnosno uvode kontrolu tih zaliha.
"Da bih bio vrlo jasan govorit ću o zadnja dva povećanja cijena i trošarina. Koliko god da se mi trudili, proizvođači su ti koji predviđaju kad će biti povećanje i imaju načine da to saznaju", kazao je Linić. Na prošla povećanja trošarina reagirali su "potpunim pražnjenjem svih markica po starim trošarinama". Dakle, prodavali su zalihe koje su napravljene za vrijeme nižih trošarina po cijenama koje proizlaze iz viših trošarina.
"Razlika je otišla u profite proizvođača", kazao je Linić, a onda podcrtao da su to učinili "da bi zaradili i da bi pokrali državu". Linić kaže da je kod posljednjeg povećanja trošarina osobno intervenirao.
"Osobno sam zabranio izdavanje markice zadnja tri mjeseca pa su nam slali poruke da ne mogu prodavati cigarete", kazao je. Umjesto da se nalogom sprječavaju ovakvi manevri, zatim je pojasnio, ovaj će zakon obvezati proizvođače da popišu sve zalihe cigareta.
"Popisi će značiti da će svi prihodi po povećanju trošarina ući u državni proračun i da nas ne pokradu", oštar je bio Linić zaključujući da je "uvlačenje ruke u državni proračun do sad bila praksa". Na to je reagirao premijer.
"Je li to kažnjivo ponašanje? Radi li se o deliktu ili lukavom ponašanju?", pitao je ministra. Nakon što je ovaj ustvrdio da takvo kazneno djelo ne postoji, Milanović je kazao: "Onda birajmo riječi, nisu nas pokrali. Bili su brži, pa ćemo mi biti brži. Ljudi su se naučili tako raditi, sad neće tako raditi jer ćemo mi provoditi zakon".
Prodaja Croatia osiguranja uskoro na Vladi!
Izvješće o provođenju postupka izbora savjetnika za privatizaciju i dokapitalizaciju Croatia osiguranja d.d. kratko je predstavio ministar Linić. Kazao je da je Vlada 19. rujna krenula s postupkom javne nabave, no da je tek 15. veljače okončan postupak izbora i to je kuća KPMG Zagreb.
"Uskoro ćemo pred Vladu doći s potrebnim odlukama za otvaranje postupka prodaje dionica", najavio je ministar.
Nacrti 'iz Moskve'
Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić predstavila je prijedlog odluke o osnivanju međuresorne radne skupine za europske poslove, jer će Hrvatska kao članica EU morati imati stav prema direktivama i zakonima na razini Unije od 1. srpnja. Navela je da će Hrvatska imati i mogućnost blokirati odlučivanje cijele EU, što do sada nije mogla, kada je također imala tijelo koje je koordiniralo nastupe, stavove i aktivnosti u odnosu na EU, međutim, bez prava glasa.
"Od 1. srpnja imamo pravo glasa i važno je da na svim razinama imamo stav i da ga branimo od Vijeća ministara do svih radnih skupina", kazala je, upozorivši da je cilj da hrvatska strana bude informirana o svim temama i da je u stanju reagirati brzo.
"Većina odluka zahtijeva 24-satnu reakciju i prilagođavanje stavova sukladno raspravi u tijeku", kazala je, a odluke se često tiču i zaštite okoliša i poljoprivreda i financija, pa je bitno uključiti sve te resore, što će činiti ova radna skupima. Ona će priređivati dokumente i materijale u idućih nekoliko mjeseci, a kada Vlada vidi kako to funkcionira vrlo će se vjerojatno ići u izmjenu poslovnika Vlade, kada će se uvidjeti treba li napraviti promjene u skupini da bi djelovanje bilo efikasnije i brže.
Milanović je to komentirao da će i "nakon što se usuglasimo i ti zaključci dođu do Europskog vijeća" usljeđivati rasprave do dugo u noć, "kao da su nacrti rađeni u Moskvi". Pusić ga je ispravila ustvrdivši da to "gotovo nikad ne dolazi do Vijeća" pa je Milanović požurio sa sljedećom točkom - prijedlogom odluke o davanju suglasnosti za povlačenje Republike Hrvatske iz Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini (CEFTA).
Zbogom CEFTA-i "Hrvatska danom ulaska u EU će primjenjivati zajedničku trgovinsku politiku EU i preuzima odredbe ugovora o slobodnoj trgovini koje EU ima s pojedinim zemljama i grupama zemalja", objasnila je Pusić, dodajući da je to razlog zašto se mora povući iz CEFTA-e.
"U ovom trenutku, budući da je takva procedura, EK pregovara s ostalim članicama CEFTE o izmjenama i dopunama ugovora o stabilnosti i pridruživanju kako bi se za neke proizvode i segmente trgovine liberalizirali odnosi trgovinski s Hrvatskom", kazala je Pusić dodajući da mi to ne možemo, nego kao članica EU pregovori će se odnositi ne samo za nas nego i na sve članice EU.
"Nova je činjenica da smo postigli dogovor s EK da imamo mogućnost iznošenja svojih prioriteta i elemenata koje smatramo sastavnim dijelom pregovorima", istakla je dodajući da je cilj i da budemo informirani o tijeku. Kao naročito značajne je izdvojila poljoprivredne proizvode.
Robne zalihe
Donesena je i odluka o isporuci kukuruza iz strateških robnih zaliha trgovačkim društvima Belje d.d. Darda, Žito d.o.o. Osijek i Vindija d.d. Varaždin.
Radi se o prijeboju, odnosno kompenzaciji tim tvrtkama za isporuku hrane za životinje na farmama u vrijeme kada se u mlijeku pojavila povećana razina aflatoskina.
Na zatvorenom dijelu će, pak, biti riječi o Godišnjem programu strateških robnih zaliha za 2013. godinu, uz oznaku vrlo tajno.
