'Vlada mora objasniti građanima zbog čega joj je obrazovanje zadnja rupa na svirali'

Vlada je još jednom pokazala kako joj jačanje građanskih kompetencija djece i mladih nije na listi prioriteta, upozorila je GOOD Inicijativa. 

• 'Pravo građansko obrazovanje učinilo bi nekompetenciju političkih elita vidljivom. Zato ga ne uvode'

Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava objavilo je Godišnji plan objave poziva na dostavu projektnih prijedloga Operativnog programa ''Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.'' Europskog socijalnog fonda (ESF). 

Inicijativa upozorava da je iz njega ''vidljivo da su već dogovoreni iznosi za provedbu građanskog odgoja i obrazovanja u potpunosti ukinuti. Konkretno, Ministarstvo je u 2020. godini izbacilo iz kalendara poziv za prijavu projekata pod nazivom ''Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za provedbu programa građanskog odgoja i obrazovanja''.

Podsjećaju da je riječ o pozivu koji se kontinuirano najavljuje od 2017. godine, ali do sada nije objavljen: ''U više navrata tijela u sustavu davala su različita objašnjenja zbog kašnjenja ovog poziva. Tijekom 2018. godine, razlog kašnjenja poziva bilo je provođenje cjelovite kurikularne reforme odnosno, kako je tvrdilo Ministarstvo znanosti i obrazovanja ''sa svrhom izbjegavanja preklapanja, odnosno s ciljem osiguravanja maksimalnog mogućeg sinergijskog učinka''. Od 2019. godine, isto to ministarstvo jednostavno uskraćuje suglasnost na objavu navedenog poziva, da bi on 2020. godine bio u potpunosti izbačen''.

''Vlada i ovim potezom šalje poruku kako jačanje građanskih kompetencija djece i mladih nije na listi prioriteta. Štoviše, Vladi je to toliko nebitno, da su već dogovorene iznose financiranja za tu kategoriju u potpunosti ukinuli. Ministarstvo znanosti i obrazovanja, pak, s druge strane ne davanjem suglasnosti ovom pozivu poručuje da ni njima to nije bitno unatoč konstantnom propagiranju ''Škole za život'' kao one koja jača kritičko mišljenje mladih'', upozorava GOOD inicijativa.

''Učinak projekta ''Škola za život'' koji smo imali prilike vidjeti u evaluacijskom izvještaju eksperimentalne faze provedbe projekta, a kojeg je Ministarstvo znanosti i obrazovanja pokušalo sakriti od očiju javnosti, pokazao je kako je učinak eksperimenta nepostojeći, dakle, nema ga. Provedba međupredmetnih tema, od koji je jedna i Građanski odgoj i obrazovanje, u frontalnom uvođenju projekta ''Škola za život'' je također nedovoljna ili u mnogočemu nepostojeća jer trenutan okvir rada u kojem škole te učitelji i učiteljice djeluju pokazuje kako za provedbu ovih važnih tema najčešće nemaju niti vremena niti dovoljno kompetencija'', ističe GOOD inicijativa.

Stoga je zajedno s mnogim gradovima, općinama i županijama krenula u uvođenje Građanskog odgoja i obrazovanja kao izbornog predmeta po uzoru na ''riječki model'': ''To je i u Godišnjem pregledu obrazovanja u Hrvatskoj  kao primjer dobre prakse istaknula iz Europska komisija. No to ništa ne znači našoj Vladi i Ministarstvu znanosti i obrazovanja koje je potezom gumice izbrisalo ovaj vrlo važan poziv na natječaj''.

Stoga, GOOD inicijativa poziva ''nadležna tijela da objasne građanima zbog čega je ovoj Vladi obrazovanje zadnja rupa na svirali, a stjecanje građanskih kompetencija i kritičkog mišljenja djece i mladih potpuno nebitna tema koje će se bez problema odreći čak i kada postoje planirana sredstva za njenu upotrebu. Isto tako, pozivamo ih da odgovore na pitanje zbog čega su naše škole, učitelje/ice i učenike u osnovnim i srednjim školama uskratili za direktna ulaganja u sustav u iznosu od 27.000.000 kuna koja su u 2019. godini bili planirani ovim pozivom''.

Nije naodmet ponoviti, podsjećaju, da je ''Hrvatska jedna od zemalja unutar EU koja ima najmanji postotak ugovorenih i potrošenih sredstava iz fondova EU, a ovakav odnos prema fondovima i poništavanje natječaja neće doprinijeti da u tome budemo barem malo bolji''.