Vlada će do 1. travnja donijeti uredbu kojom će utvrditi način izračuna i visine sastavnica za izračun posebnog poreza na bezalkoholna pića i to prema volumenu i sadržaju. Predviđeno je to prijedlogom izmjena Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića, koji je Vlada u četvrtak uputila u hitnu saborsku proceduru.
Naime, početkom ove godine stupile su na snagu izmjene tog zakona, kojim je, kako je rekao potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, moderniziran sustav oporezivanja bezalkoholnih pića.
Tim je zakonskim izmjenama dotadašnji linearni sustav posebnog poreza koji je bio utemeljen isključivo na količini, zamijenjen sustavom utemeljenom prema volumenu i prema sadržaju šećera te sadržaju kofeina, metilksantina i taurina, pojasnio je Marić.
Prema novom suvremenom sustavu, kako je rekao Marić, na bezalkoholna pića s manjim sadržajem šećera plaćat će se manje, a s većim sadržajem šećera više posebnog poreza.
"Nakon što Sabor provede raspravu i nadamo se izglasa ovaj zakon, uslijedilo bi donošenje i podzakonskih akata, konkretno uredbe", najavio je Marić, napominjući kako su do sada vodili dijalog s predstavnicima industrije bezalkoholnih pića, što će se i nastaviti u idućim danima, a i uredba će prolaziti proceduru javnog savjetovanja, piše Poslovni dnevnik.
Vlada je u četvrtak uputila u saborsku proceduru prijedloge izmjena i dopuna zakona o Hrvatskoj narodnoj banci i o kreditnim institucijama, koji su važni u kontekstu uvođenja eura i poslanih pisama namjere za ulazak u Europski tečajni mehanizam II (ERM II), odnosno za ulazak u tzv. bankovnu uniju.
Marić je na sjednici Vlade podsjetio da je tim pismima priložen i Akcijski plan s reformskim mjerama koje je potrebno provesti do svibnja ove godine, kada se očekuje i donošenje odluke Europske središnje banke (ECB) o ulasku u bankovnu uniju, to jest o uspostavi bliske suradnje s Hrvatskom narodnom bankom (HNB).
Marić je izvijestio da je ECB započeo sveobuhvatnu procjenu zasad pet hrvatskih banaka te se očekuje da će na temelju konačnih rezultata i procjene donijeti odluku o uspostavi bliske suradnje.
Osim omogućavanja uspostave bliske suradnje ECB-a i HNB-a, cilj dopuna i izmjena Zakona o HNB-u je i ulazak u jedinstveni sanacijski mehanizam, kao i dodatno usklađivanje odredbi koje stupaju na snagu danom uvođenja eura kao službene novčane jedinice u Hrvatskoj.
Predviđa se tako da će HNB primjenjivati smjernicu ECB-a zbog koje se mijenjaju odredbe koje se odnose opće pričuve i izračun dobiti (gubitka), kao i na potrebu uvođenja kategorija revalorizacijskih računa i rezervacija za rizike Mijenja se i raspored dobiti i pokrivanja gubitka, odnosno dobit HNB-a se raspoređuje u omjeru 20 posto u opće pričuve središnje banke a 80 posto u korist državnog proračuna.
HNB-u se daje i ovlast da vodi postupak za utvrđivanje povrede propisa za čiji je nadzor ili superviziju nadležna te da uz suglasnost Jedinstvenog sanacijskog odbora donese provedbene akte za primjenu odredaba smjernica tog odbora.
Kada je, pak, riječ o izmjenama i dopunama Zakona o kreditnim institucijama, u cilju postizanja pravne sigurnosti u odnosima s kreditnim institucijama nakon uspostave bliske suradnje HNB-a i ESB-a, zakonom su precizirane aktivnosti koje poduzimaju pojedina nadzorna tijela u okviru svojih ovlasti, a osobito u upravnim postupcima: izdavanja odobrenja za rad kreditnoj instituciji, izdavanja prethodne suglasnosti za stjecanje ili povećanje kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji, izdavanja prethodne suglasnosti za obavljanje funkcije člana uprave kreditne institucije i funkcije člana nadzornog odbora kreditne institucije, procjene planova oporavka, nalaganja mjera rane intervencije te izricanja upravnih sankcija
Također, dodane su odredbe o makrobonitetnim mjerama usmjerenim na korisnike kredita koje HNB može propisati radi očuvanja stabilnosti financijskog sustava te izbjegavanja i smanjivanja sistemskih rizika.
Propisuje se i obveza HNB-a da na temelju podataka koje kreditne institucije dostavljaju za regulatorne potrebe izračunava i objavljuje Nacionalnu referentnu stopu prosječnog troška financiranja hrvatskog bankovnog sektora (NRS), a koja služi kao indeks za određivanje promjenjivog dijela promjenjive kamatne stope na potrošačke kredite.
Također, propisuje se obveza kreditnim institucijama da, na zahtjev, razmjenjuju minimalni propisani obuhvat podataka o postojećim obvezama klijenata, radi procjene kreditne sposobnosti ili upravljanja kreditnim rizikom.
