Vlada je odlučila "podebljati" strateške robne zalihe, ali ni mjesec dana od te odluke nije se krenulo u akciju, piše u ponedjeljak Večernji list, navodeći da zbog usporenog punjenja strateških zaliha hrane ima za 60 dana.
Poremećaji na tržištu, problemi u opskrbnim lancima, s energentima, transportom, logistikom... koje je načela korona, a dodatno produbio rat u Ukrajini, ponovno su otvorili pitanje niske razine hrvatske samodostatnosti u brojnim proizvodima, posebice kad je o hrani riječ, od mesa, mlijeka, stočne hrane do proizvoda od uljarica i žitarica, suncokretova ulja, brašna, kruha, tjestenine.
Odlučeno je tako, podsjetimo, da se pokrene izvanredna nabava strateških roba u vrijednosti 596,6 milijuna kuna te je procijenjeno da je neophodna nabava kukuruza, pšenice, svinjskog i purećeg mesa, sjemenskog kukuruza i pšenice te ulja, mlijeka i jaja.
No, u trenutačnoj situaciji kad su se istopili i donedavni viškovi, osobito uvozne svinjetine, koji su "zatrpavali" naše tržište pa su i cijene mesa također krenule uzlaznom putanjom, iz pojedinih sektora neslužbeno doznajemo kako zanimanja nema te da bi taj pothvat u sadašnjim uvjetima divljanja cijena preskupo mogao stajati državu.
K tome, iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja dobili smo isti odgovor kao i prije mjesec dana da je trenutačna vrijednost strateških robnih zaliha 552.943.117,47 kuna, od čega prehrambenih proizvoda 256.496.042,47 kuna, a neprehrambenih proizvoda 296.447.075 kn - što upućuje na to da se stanje u međuvremenu nije "promijenilo" ni za lipu.
U Gospodarsko interesnom udruženju za proizvodnju, preradu i promet stoke, stočnih proizvoda i stočne hrane Croatiastočar razočarani su nemarom države. Od 2013. do 2018. godine prosječni izvoz kukuruza iz Hrvatske bio je manji od 500 tisuća tona, 2019. skočio je na 868, u 2020. na 1,17 milijuna tona, a i lani je izvezeno oko milijun tona za gotovo 208 milijuna eura.
"Nemamo nikakvih saznanja da je počelo popunjavanje strateških zaliha. Ako se nešto i kupuje, kupuje se vrlo slabo i svi to skrivaju kao zmija noge. Jer tko će sad kupovati kukuruz ili pšenicu kad su cijene najviše. Kome će to koristiti i tko će snositi taj trošak poreznih obveznika ako roba nije kupljena u jeku berbe, pšenica u ljeto, a kukuruz u jesen? Kukuruz na pariškoj burzi ovih dana košta čak 320 eura za tonu, a pšenica oko 360 eura", kaže direktor Croatiastočara Branko Bobetić, piše novinarka Večernjeg lista Jolanda Rak-Šajn.
