Vlada je u četvrtak donijela smjernice za izradu državnog proračuna kojima se projicira pad BDP-a za ovu godinu od osam posto, rast u 2021. za pet posto, kao i 3,4 postotni rast BDP-a u 2022. i 3,1 postotni u 2023. godini.
Prihodi državnog proračuna u 2021. godini po vladinim projekcijama iznosit će 147,1 milijardu kuna. Godinu kasnije trebali bi iznositi 154,3, te 156,7 milijardi kuna u 2023. godini.
Rashodi državnog proračuna 2021. trebali bi iznositi 157,7 milijardi kuna, što je povećanje u odnosu na plan za ovu godinu od 3,3 milijarde kuna, no taj plan će biti premašen zbog rashoda za mjere za očuvanje radnih mjesta.
Ministar financija Zdravko Marić kod prihoda ističe one od pomoći, koji bi u idućoj godini trebali iznositi 25,1 milijardu kuna, većinom iz europskih fondova. Kod rashoda, napominje da će državni proračun u potpunosti jedinicama regionalne i lokalne samouprave kompenzirati gubitak prihoda od poreza na dohodak.
Unutar kriterija
Ovogodišnji proračunski manjak opće države trebao bi po vladinim projekcijama iznositi 6,7 posto BDP-a, u 2021. godini 2,9 posto što je unutar maastriških kriterija, 2022. 2,1, a 2023. godine 1,6 posto.
Javni dug u 2020. godini vlada očekuje na razini od oko 86 posto BDP-a, a u iduće tri godine očekuje se smanjenje toga udjela po prosječnoj stopi od dva postotna boda godišnje.
Što se tiče inflacije, za 2021. godinu projicira se njezina stopa od 0,8 posto, a u srednjoročnom razdoblju blagi rast na 1,2 odnosno 1,3 posto.
Plenković: Projekcija pada BDP-a u 2020. od 8 posto dobra
Premijer Andrej Plenković je na početku Vladine sjednice ocijenio "dobrim" projicirani pad BDP-a u 2020. godini od osam posto, što je manje od ranije projiciranog pada od 9,4 posto. "To je dobro, to je manji pad BDP-a nego procjena na početku krize Covida 19", rekao je Plenković.
Istaknuo je kako je najvažnija tema za Vladu program oporavka gospodarstva i jačanje njegove otpornosti. "Vjerujem da ćemo vrlo brzo ponovno doći na razinu odgovornog upravljanja javnim financijama, a to znači smanjivati javni dug, ostvarivati proračunski višak i držati investicijski kreditni rejting", rekao je Plenković.
U tom smislu, dodao je, dobar signal je zadržavanje kreditnog rejtinga u najnovijim izvještaju rejting agencije Standard & Poor's.
