Nakon što je utvrdio kako se na Kornatima razvio požar koji je razvijao temperature veće od 2000 stupnjeva, geolog Goran Kniewald, koji je kao vještak za okolišnu forenziku svojedobno bio i član ekspertne skupine Interpola, u nastavku suđenja Draženu Slavici istaknuo je kako nije isključeno da su vatrogasci dva puta gorjeli.
Kako je rekao, postoji mogućnost da je čelo južnog kraka požara progradiralo većom brzinom od stražnjeg dijela.
"Moglo je tako klancem najprije proći čelo požara, a onda zadnji krak. Ne može se isključiti mogućnost da su zbog toga vatrogasci dva puta gorjeli", zaključio je Kniewald, prenosi Zadarski.hr
Vruća masa ih je sustigla u klancu
Prije nego što ih je u klancu iznad uvale Šipnat 30. kolovoza 2007. godine sustigla nezapamćena toplina, koja se prema njima kretala brzinom od 40 metara u sekundi, vatrogasci su imali svega sedam do deset sekundi za bijeg. Brzina vruće mase čija je temperatura dosezala i dvije tisuće stupnjeva koja ih je sustigla dok su se kretali prema kruški s vodom, razvila se nakon što je požar u klancu došao u eruptivnu fazu što se dogodilo u trenutku dok su vatrogasci prolazili posljednjih 420 metara klanca.
U trenutku kada se erupcija topline počela kretati prema njima vatrogasci su od te vruće mase bili udaljeni oko 280 metara – moglo se doznati od 11 vještaka i znanstvenika iz dvaju istraživačkih timova koji su u srijedu odgovarali na pitanja suca Borisa Radmana o okolnostima nezapamćene tragedije.
Zaobilazili sjeverni krak požara
U kobnom klancu vatrogasci su se našli odlukom zapovjednika požarišta na terenu Dine Klarića, kako bi izbjegli sjeverni krak požara. Nisu znali da postoji i južni krak požara, koji se sa sjevernim spojio nakon što su stupili nogom u sudbonosni klanac.
Propusta zbog kojih je pokrenut kobni niz događaja bilo je i prije samog spuštanja vatrogasaca.
Kruška s vodom nije bila spuštena na mjesto adekvatno za gašenje požara jer je riječ o minimalnoj površini za slijetanje. Da je požar ugašen u roku od 30 minuta ne bi se niti proširio Kornatom, a u začetku ga je trebao ugasiti Nacionalni park Kornati ili radnici koji su izvodili radove na Karauli da su imali osiguranu protupožarnu zaštitu.
