Virusni imunolog Stipan Jonjić za N1 je komentirao novi soj koronavirusa, omikron. Kazao je da zaraznost, patologije i činjenica jesu li promjene na virusu dovele do smanjene osjetljivosti inficiranih "upravljaju odlukama onih koje donose odluke u situacijama poput pandemije".
"Pomalo već svi znaju da je situacija takva da ovaj virus ima puno mutacija na genu koji određuje taj šiljati protein. Te mutacije su locirane na mjestu kojim se taj virus veže za naše stanice. Tu stvarno može biti problema, ako se dogode promjene u strukturi proteina, antitijela koja smo stvorili prebolijevanjem ili cijepljenjem neće efikasno djelovati na ovaj virus. Neće moći spriječiti infekciju", rekao je Jonjić dodajući kako je poznato da je virus jako zarazan jer se u nekoliko dana proširio na sve kontinente.
'Treba biti jako oprezan'
Kazao je i da to nije ništa neočekivano te poručio da treba biti jako oprezan jer "nema dovoljno studija koje bi rekle da je ovaj virus manje zarazan".
"Ne bih se usudio prognozirati da će ovaj virus biti manji. Na početku pandemije smo svi govorili da će ovo biti lagana bolest i da će sve biti u redu. Ispostavilo se da je u pitanju jedna od najtežih pandemija ikad. Što se tiče omikrona, možemo se samo nadati da imunost koju smo stvorili cijepljenjem, djeluje. Ako ne djeluje, mi koji smo cijepljeni nećemo biti zaštićeni od infekcije… Tu treba puno mjesta za oprez", poručio je.
Jonjić je rekao i da naši epidemiolozi od WHO-a dobivaju dovoljno informacija i imaju dovoljno vremena da donesu mjere ako se pokaže da je ovaj virus jednako patogen i opasan kao i onaj prije.
"Sve drugo je pogrešno. Stvaranje panike je pogrešno, ali i ignoriranje činjenice da je virus mutirao. Neću reći da je alarmantno, ali situacija je takva da zahtijeva oprez", rekao je virusni imunolog.
'Virusi ne poznaju granice'
"Nije problem koliko će trajati, problem je što ćemo mi u bogatijem dijelu svijeta dobiti četvrtu dozu, a veći dio siromašnog svijeta neće dobiti ništa. To je moralno problematično, a nije baš dobro jer se vrati kao bumerang. Virusi ne poznaju granice. Tehnološki gledano, ne vidim zašto ne bismo imali cjepivo već za nekoliko mjeseci. Kao i većina građana, mislim da se ima smisla cijepiti postojećim cjepivima. Nije se taj protein toliko promijenio da nije ništa od njega ostalo", rekao je Jonjić pa dodao da se virus, ako ima previše mutacija, sam uništava.
"Život ide dalje, docjepljivanjem ćemo postići dobru zaštitu neko vrijeme. Hoće li se virus promijeniti? Teoretski gledano, da. Imamo virus koji se lako širi i lako je patogen, poput prehlade. Na taj način bi bila win-win situacija i za virus i za nas, ali nisam siguran da ima znanstveno uporište ta logika. Budućnost će iznjedriti nešto što će olakšati kontrolu virusa. Sve drugo bi bila spekulacija", poručio je.
Jonjić je kazao potom da ga je strah da će se četvrti val pretvoriti u peti bez olakšanja, posebice ako ignoriramo činjenicu da "ovaj virus ima dva od tri drugačija atributa od delte. "Rezistentniji je na antitijela i brže se širi od delte. Ako se preklopi s deltom, on će je istisnuti, ali bolnice će biti pretrpane", dodao je.
"Najgora je situacija ako čekamo Godota, a on se ne dogodi. Covid je teška bolest. Ljudi koji su ga preboljeli, imaju velikih problema nakon njega. Nemojmo dopustiti da ignoriramo ovu bolest i vjerujemo tlapnjama da će virus sam sebe uništiti. Popapala maca, nikom ništa, to su gluposti. Daj Bože da bude tako, ali to se neće dogoditi", zaključio je imunolog Jonjić.
