Vraćanje Trga maršala Tita - jedna od prvih inicijativa koju je najavio novi čelnik zagrebačkog SDP-a Viktor Gotovac - sada je i formalno uvrštena u proceduru.
Klub zastupnika SDP-a u Skupštini Grada Zagreba podnio je Prijedlog za uvrštenje u Fond imena odnosno preimenovanje sadašnjeg Trga Republike Hrvatske.
Traži da se Titu vrati trg na kojemu se nalazi HNK, a Zlatko Hasanbegović je 2017. tadašnjem gradonačelniku Milanu Bandiću većinu u Skupštini uvjetovao njegovim preimenovanjem.
Zlatko Hasanbegović
Gotovac, naime, inzistira da se Trg maršala Tita vrati na istu lokaciju gdje je bio, tj. da se sadašnji Trg Republike Hrvatske preimenuje.
Obrazloženje prijedloga kojim SDP-ovi koalicijski partneri iz Možemo! nisu oduševljeni napisano je na pet stranica. Na prve dvije su zasluge Josipa Broza za to što danas živimo u neovisnoj Hrvatskoj u čije su granice vraćeni svi hrvatski krajevi, a na sljedeće tri je Brozov životopis. Već u prvim rečenicama Gotovac kaže da su o Titu i njegovim zaslugama sve već rekli povjesničari, intelektualci i političari, a dalje citira Miroslava Krležu i Franju Tuđmana ne navodeći ih poimence.
"Josip Broz, maršal Tito je zamisao našega hrvatskog političkog i kulturnog oslobođenja doveo do pune pobjede", piše u obrazloženju prijedloga uz navod da je hrvatski suverenitet prekinut u ranom srednjem vijeku, a maršal ga je "obranio i uspostavio u jednom od najkrvavijih ratova historije i tako je zamisao oslobođenja doveo do pune pobjede, okrunivši je atributima pune narodne nezavisnosti i državnosti".
Gotovac ističe da je Josip Broz "Majci Domovini vratio sve njene otrgnute gradove, otoke i pokrajine: prije svega Dalmaciju s Lastovom i najslavnijim gradom naše prošlosti Zadrom, zatim Kvarner s Cresom, sa svim otocima i Rijekom i na koncu staru, glagoljašku našu Istru koja je na to ujedinjenje čekala vjekovima".
Ističe se i njegova politika i uloga u Drugom svjetskom ratu. "Da nije bilo dalekovidne politike Titove i njegovih suradnika... hrvatski narod bio bi se poslije Drugog svjetskog rata našao u položaju nerazmjerno nepovoljnijem no što je bio onaj poslije sloma Austrije godine 1918. piše novinarka Jutarnjeg lista Ivanka Toma.
