Radikalan odstrel divljih svinja, koji je naložilo Ministarstvo
poljoprivrede, mogao bi rezultirati njihovim istrebljenjem u
Hrvatskoj, upozoravaju lovci o čijem je apelu za izmjenom sporne
odredbe prvi izvijestio RTL.
Zbog prijetnje od Afričke svinjske kuge (ASK), za koju nema
cjepiva, prenosi se zrakom, a upravo je divlja svinja ona koja
prenosi ovu bolest, Hrvatska je objavila rat divljim svinjama do
biološkog minimuma.
- Hrvatska objavila rat divljim svinjama zbog kuge: Lovci upozoravaju na moguće istrebljenje ove vrste
No biološki minimum zbog naredbe Ministarstva poljoprivrede u Zakonu o lovstvu mogao bi postati nula – upozoravaju lovci koji ne podržavaju novi zakon. Smatraju da nikad dosad nije bilo rigoroznijeg lovnog zakona u povijesti i stoga traže izmjene zakona i sporne naredbe.
"Ja sam lovac 20 godina. Nikada nije bilo takve hajke i da se išlo na takvo drastično smanjenje divljih svinja. Pogotovo zato što svinjska kuga nije nigdje tu u blizini. Koliko mi je poznato, sjever Mađarske, Rumunjska, Bugarska", kazao je za RTL Mario Škegro, lovnik lovačkog društva "Hrast" Osijek.
Naredba, podsjetimo, donosi odredbe kao što su:
- izlučenje svakog grla svinje divlje
- nema lovostaja
- dozvoljena upotreba optičkih ciljnika
- dozvoljena upotreba ciljnika za noćni lov
- dozvoljen lov divljih svinja na hranilištima kako bi ih se namamilo za odstrel
lovac
Afrička svinjska kuga (ASK), podsjetimo i na to, ušla je u Europu 2007. godine, a dosad je zabilježena u Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, Češkoj te Belgiji. Ministarstvo poljoprivrede još od 2010. godine provodi mjere kontrole i nadzora radi prevencije ASK-a. No, kada se bolest pojavila u Mađarskoj u sjevernom dijelu te susjedne zemlje u travnju prošle godine, Ministarstvo je naredilo pojačan odstrel divljih svinja.
Međutim, potkraj prošle godine donijelo je rigorozne mjere zbog kojih bi Hrvatska mogla ostati bez divljih svinja, smatraju lovci pozivajući se na lovački etički kodeks koji im to ne dozvoljava. Pogotovo s obzirom na to da dosad u Hrvatskoj, barem koliko znamo, ASK nije zabilježena.
Tomislav Tolušić
Ili možda jest, a mi to ne znamo? – pitali smo Ministarstvo poljoprivrede, kao i zašto su odlučili uvesti baš tako rigorozne mjere i koje se još mjere provodi te do kada će trajati pojačan odstrel divljih svinja ili će biti izmjene zakona i sporne naredbe?
Ministarstvo: 'Afrička svinjska kuga (ASK) najveća je prijetnja svinjogojstvu Republike Hrvatske'
Njihov odgovor prenosimo u cijelosti:
"Afrička svinjska kuga (ASK) najveća je prijetnja
svinjogojstvu Republike Hrvatske, a prioritet je i Europske unije
zbog činjenice da se bolest nezaustavljivo širi Europom.
Primjerice, Rumunjska je morala usmrtiti 361.000 svinja samo u
2018. godini zbog izbijanja ASK.
Uzročnik ASK je virus i bolest je opasna isključivo za svinje,
domaće i divlje. Do danas nije razvijeno cjepivo protiv ASK te
nema drugog načina iskorjenjivanja u slučaju pojave ASK, osim
usmrćivanja. ASK nije zabilježena na području Hrvatske pa su
dosadašnje aktivnosti Ministarstva poljoprivrede usmjerene na
prevenciju i nadzor populacije domaćih i divljih svinja. Jedina
učinkovita mjera zaštite od unosa virusa ASK je visoka razina
biosigurnosti na farmama i lovištima, zato smo posjednike svinja
i lovce informirali o svim rizicima i pozvali na savjesno
pridržavanje svih preporuka i mjera.
Divlje svinje su glavni prijenosnici zaraze na domaće svinje, a
virus je izrazito otporan na vanjske uvjete i ostaje dugotrajno
prisutan u okolišu na zaraženom području. U slučaju pojave ASK u
domaćih svinja, sve svinje se usmrćuju bez iznimke, a na teret
državnog proračuna. Jedna od mjera je i tzv. preventivno
usmrćivanje u zaraženom ili ugroženom području, posebno u
uzgojima svinja koje se drže u neodgovarajućim uvjetima u odnosu
na biosigurnost.
Zbog svega navedenog, a sukladno Nacionalnom kriznom planu za ASK 2018. godine https://www.veterinarstvo.hr/default.aspx?ID=269, bilo je potrebno poduzeti odgovarajuće preventivne mjere kako bi RH što duže zadržala status države slobodne od ASK, odnosno otkrivanje virusa u ranoj fazi kada je moguće pravovremenim aktivnostima zadržati infekciju u ograničenom području. Iz tih razloga donijeli smo Naredbu o mjerama za sprječavanje pojave i ranog otkrivanja unosa virusa afričke svinjske kuge na području Hrvatske, kako bi cijeli sektor svinjogojstva u Hrvatskoj (proizvodnja, prerada, prodaja svježeg svinjskog mesa) sačuvali od pojave ove zarazne bolesti.
Sve registrirane farme svinja u Hrvatskoj će biti pregledane i na njima će se utvrditi provode li biosigurnosne mjere (dezinfekcija, primjena higijenskih mjera u objektima i na zaposlenicima, onemogućavanje kontakta s divljim svinjama, postavljanje ograda, zabranjeno držanje svinja i ispuštanje svinja na otvoreni prostor i sl). Osnovne preventivne mjere koje se mogu provoditi u nezaraženom području su:
- primjena biosigurnosnih mjera u uzgojima svinja
- podizanje svijesti posjednika svinja, lovaca, veterinara i šire
javnosti o ASK
- smanjenje populacije divljih svinja.
Naredbom o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači
propisano je smanjenje brojnog stanja svinje divlje u lovištima
na području cijele Republike Hrvatske na način da je naređeno
smanjenje brojnog stanja svinje na 50% matičnog fonda. Uzimajući
u obzir navedeno, bespredmetno je očekivati izumiranje vrste
divlje svinje u Hrvatskoj zbog mjera propisanih
Naredbom.
Naredbe koje je donijelo Ministarstvo, usmjerene su ka zaštiti i održavanju svinjogojske proizvodnje te se provedba mjera ne bi smjela dovoditi u pitanje od strane bilo koje interesne skupine. Jednako tako, smanjenje populacije divljih svinja dokazano utječe i na smanjenje rizika širenja virusa ASK unutar populacije divljih svinja te time izravno utječe upravo na održavanje populacije.
Navedene mjere će ostati na snazi sve dok se rizik od mogućeg unošenja virus ASK ne smanji. Očekujemo da će se nakon dvije godine od prestanka važenja navedene Naredbe, populacija divljih svinja vratiti na brojno stanje koje je bilo prije nego se započelo s provedbom Naredbe.
Ministarstvo poljoprivrede, u suradnji sa županijama,
organizira edukativne radionice za lovce, lovačke udruge,
trgovačka društva koja gospodare s lovištima i veterinarske
ambulante i stanice s ciljem sprječavanje pojave i ranog
otkrivanja virusa ASK, a sljedeća radionica održat će se 5.
veljače 2019. godine s početkom u 11 h u Velikoj vijećnici,
Božidara Petranovića 8, Zadar, pa Vas pozivamo da je
posjetite.
Upravo je u tijeku konferencija u organizaciji Europske komisije
i FACE (Hunters of Europe) na temu "Pripravnost europskih lovaca
za iskorjenjivanje ASK“ jer je ocjenjeno da je uloga lovaca
ključna za zaustavljanje ove bolesti. Na konfereciji je EU
povjerenik za zdravstvo i sigurnost hrane g. Andriukaitis ponovo
naglasio kako je od iznimne važnosti dugoročno održivo
upravljanje populacijom divljih svinja i uloga lovaca u
suzbijanju ASK.
Podsjetimo, ASK se od 2014. godine počela širiti na područje
Europske unije nakon što se iz područja Gruzije proširila na
Ukrajinu. U većini zaraženih država članica bolest je prisutna u
populaciji domaćih i divljih svinja (Bugarska, Italija, Litva,
Latvija, Poljska, Rumunjska, Estonija) dok je u Belgiji, Češkoj i
Mađarskoj potvrđena samo u populaciji divljih svinja i nije se
proširila na domaće svinje. Od početka pojave afričke svinjske
kuge u EU okruženju, Hrvatska provodi mjere za sprječavanje i
rano otkrivanje afričke svinjske kuge. Osim koordinacije sa
službama za nadzor granice i unutarnjeg prometa roba (pojačane
kontrole pošiljaka živih životinja i osobnih pošiljaka), proveli
smo edukacije veterinarskih organizacija, veterinara,
inspekcijskih službi i lovoovlaštenika te donijeli i ažurirali
sve potrebne programe i planove za postupanje u slučaju izbijanja
bolesti. Informacije o kliničkoj i patoanatomskoj slici dostupne
su na ovom linku.
Zaključno, svim poduzetim mjerama nismo 100% zaštićeni od unosa virusa, ali Ministarstvo poljoprivrede zaista je poduzelo sve da do toga ne dođe upravo zbog važnosti sektora svinjogojstva u RH koji se tek počeo oporavljati od dugogodišnje nebrige", poručili su iz Ministarstva.
U međuvremenu, u Mađarskoj već jest na snazi masovan odstrel
divljih svinja kao što prikazuje ovaj video, koji izgleda
prilično sablasno.
Upravo je to ono od čega strahuju hrvatski lovci, koji ističu da im je posebno mrsko što je hrvatsko Ministarstvo dozvolilo ubijanje majki s mladuncima. Što se, pak, tiče straha od ASK - ona nije opasna za ljude, ali za sobom ostavlja veliku ekonomsku štetu i o tome treba voditi računa, ali razborito, zaključuju lovci.
