Završena je obnova crkve svetog Marka. Za nedjelju je planiran blagoslov koji će obaviti mons. Mijo Gorski, pomoćni biskup zagrebački.
Župna crkva svetog Marka na Gornjem gradu pretrpjela je veliku štetu u potresu u Zagrebu. Zabilježena su teža oštećenja na svodu, ali i na južnom portalu crkve kojega krase kipovi Isusa Krista s Bogorodicom te apostolima i evanđelistima.
Oštećen je dio krova, popucao je pozlaćeni svod, uništene su freske. Kameni medaljon iznad mjesta gdje sjedi orguljaš odlomio se i pao na orgulje. Srećom, nisu se teže oštetile.
Crkva je jedan od najstarijih zagrebačkih građevina. Od kada postoji zagrebački Gradec, današnji Gornji grad, u njegovom je središtu bila, a i danas je, župna crkva sv. Marka evanđelista. Nastala je istovremeno s gradom. Nisu je mimoišli ni požari ni potresi.
Na prijelazu iz 14. u 15. stoljeće crkva je bila znatno povećana pa je dobila današnje dimenzije. Od toga vremena ostao je južni portal sa stilskim karakteristikama kasne gotike, navode na mrežnim stranicama crkve.
Potkraj 15. stoljeća crkvi je sa sjeverne strane bila prigrađena kapela sv. Fabijana i Sebastijana. U 16., 17. i 18. stoljeću stradavala je od požara i potresa.
Hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. dozvolio je održavanje sajmova na Trgu sv. Marka i ispred same crkve. Ispred nje je Ambroz Matija Gubec, koji je bio vođa seljačke bune, okrunjen užarenom željeznom krunom.
Krajem 19. st. (1876. do 1882.) učinjeni su veći zahvati. Herman Bollé (graditelj tornjeva zagrebačke katedrale) stavlja na krov glazirani crijep s grbovima grada Zagreba i Trojedinog hrvatskog kraljevstva (grb Hrvatske, Dalmacije i Slavonije).
Obnova crkve trajala je od 1922. do Drugog svjetskog rata.
Tadašnji župnik dr. Svetozar Ritig okupio je najveće hrvatske umjetnike – kipara Ivana Meštrovića, slikara Jozu Kljakovića i Ljubu Babića. Oni su svaki u svojoj struci doprinijeli uređenju unutrašnjosti crkve i dali joj današnji izgled.
Crkva je poznata i po skulpturama koje je izradio kipar Ivan Meštrović (na glavnom oltaru "Raspeti Krist", a na pobočnom oltaru sv. Marije "Madona s Isusom").
Neke od fresaka naslikao je Jozo Kljaković ("Propovijed gori", 1923. godine, "Splitski sabor s Grgurom Ninskim"), a ulja na platnu djelo su Ljube Babića.
Tradicija orguljanja u Sv. Marku seže još od 14. stoljeće, točnije 1359. godine, kada se u spisima spominje orguljaš Nikola, što je ujedno i prvi pisani spomen orgulja i orguljaša u Hrvatskoj.
POGLEDAJTE VIDEO
