Javni poziv za prikupljanje ponuda za najam 21 državnog stana u Zagrebu objavio je 20. srpnja Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), koji je osnivač tvrtke Državne nekretnine (DN), a rok za ponude za najam stanova istekao je 23. kolovoza, kada su javno otvorene u sjedištu DUUDI-ja u prisustvu velikog broja ponuditelja.
"Najviše ponuda za najam, 38, stiglo je za stan na adresi Braće Cvijića u Španskom, dok primjerice za stan u Babonićevoj ulici nije stigla nijedna ponuda", ističu iz tvrtke DN.
Od ostalih ponuda izdvajaju još stan u Zagrebačkoj Ilici površine 46,51 metar četvorni za koji je stiglo 28 ponuda, što je drugi stan po iskazanom interesu, kojeg slijedi stan od 36,95 metara četvornih u Preradovićevoj ulici za koji je stiglo 25 ponuda.
Dosad najveće zanimanje
"U odnosu na dosad provedene natječaje za najam stanova u vlasništvu RH, iskazano je najveće zanimanje potencijalnih najmoprimaca, čime se još jednom pokazalo da postoji tržište za najam stanova u državnom vlasništvu", komentiraju iz DN-a.
Dodaju da će sve ponude dodatno analizirati i obraditi prije potpisivanja ugovora, nakon čega će konačne rezultate objaviti na web stranicama www.hr-nekretnine.hr i www.imovina.gov.hr, a svakog pojedinog ponuditelja i pismeno obavijestiti o rezultatima.
Za sada se iz DN-a nije moglo doznati koje su postignute cijene mjesečnih najamnina za pojedini stan.
U javnom pozivu za najam 21 državnog stana u Zagrebu početni iznosi mjesečnih najamnina kretali su se od najmanjih 262,50 kuna do najvećih 1.216,50 kuna, pri čemu je najveća bila za stan od 81,10 četvornih metra u Čalogovićevoj ulici u Novom Zagrebu, a najmanja za najmanji stan u toj ponudi, od 17,50 metara četvornih u Klaićevoj ulici u centru grada.
Ugovor na pet godina
Stanovi su se tijekom javnog poziva mogli i pogledati, a po svemu sudeći stanovi će u najam ponuditeljima s najpovoljnjim ponudama s kojima će se za svaki pojedini stan sklopiti ugovor o najmu na rok od pet godina, uz mogućnost produljenja na još pet.
Ugovorom će se regulirati i uvjeti održavanja te korištenja stana, pri čemu ponuditelji osim najamnine imaju obvezu i plaćati sve troškove režija te održavanja, ali stanove ne mogu rekonstruirati bez pristanka najmodavca niti mogu, ako i dobiju pristanak, tražiti povrat uloženog.
Najmoprimac može stan koristiti samo za stanovanje, a nikako za daljnje iznajmljivanje ili neke druge namjene.
