Dvije godine prošle su od velikog potresa koji je je 2020. godine probudio Zagrepčane. Iako se u startu znalo da će obnova biti dug i mukotrpan proces, nitko se nije očekivao da dvije godine od potresa u država neće obnoviti niti jednu jedinu kuću. U studiju RTL-a Danas događaje oko obnove komentirao je bivši direktor Fonda za obnovu, Damir Vanđelić.
Otišli su i bivši ministar graditeljstva Darko Horvat, a i sam Vanđelić. Na pitanje tko je odgovoran za obnovu ako od nje svi peru ruke, Vanđelić odgovara:
"Ponovno se pokazuje da je osnovni problem funkcioniranje organizacije i nedostatak procesa koji zapravo mogu u datom vremenu organizirati obnovu. U Zagrebu ovog trenutka ima oko 4 tisuće zahtjeva, šest od sedam još uvijek stoji u ministarstvu i čeka upravno rješenje, dakle nekakvu potvrdu ili odbijenicu."
Kaže da je Fond zadužen za obnovu četvrtine privatnih zgrada, dok 3 četvrtine treba obaviti Središnji državni ured koji obuhvaća i Karlovac i Veliku Goricu te Sisak, Petrinju i Glinu.
"Sam fond ima svoju internu efikasnost. On je odluke koje je dobio od ministarstva odradio 83% zaključno sa prošlim mjesecom", kaže.
Na pitanje osjeća li se odgovornim za trenutnu situaciju Vanđelić je rekao: "Ne, ne osjećam se odgovornim."
"Šest od sedam odluka još uvijek stoji u ministarstvu. Problem je zakonodavni okvir i procesi koji su predviđeni Zakonom o obnovi", rekao je i potvrdio da je problem i na ministarstvu.
Kaže da je s Darkom Horvatom bio u dobrim odnosima i da nikad nikog nije prozivao imenom, te da cijelo vrijeme govori da je problem u zakonodavnom okviru i podzakonskim aktima.
"Neki akti su kasnili, primjerice program mjera koji je omogućavao i definirao kriterij javne nabave za izvođenje radova je tek u rujnu prošle godine donesen. Prema tome do rujna prošle godine nikakva obnova nije mogla ni nastupiti jer je nedostajao podzakonski akt. O tome smo mi govorili od siječnja prošle godine", kaže.
Na pitanje može li Ivan Paladino ubrzati cijeli proces, Vanđelić kaže: "Moram priznati da ne vidim kako."
"Prvo, on će se suočiti s onim s čime su se suočili i drugi, a to je da je zakonodavni okvir vrlo čvrst i zadan. On se sastoji od tehničkih propisa, programa mjera, pravilnika i Zakona o obnovi. Plus, zahtjevi građana, 14 tisuća koji čekaju za grad Zagreb i Krapinsko-zagorsku županiju. Šest sedmina još uvijek nije riješena. On bi trebao ubrzati sve procese kod donošenja odluka, a tek onda se baviti time kako središnji državni ured i Fond za obnovu to obnavljaju. Ali nemojmo zaboraviti javne zgrade", kaže.
A novog ministra Ivana Paladinu poznaje od prije, za njegov imenovanje na poziciju ministra kaže:
"Ja smatram obnova manje trpila i da ne bi bilo mjesec dana zastoja, kada bi tu obnovu preuzeo netko tko je već uhoda, dakle netko iz ministarstva, netko iz Središnjeg državnog ureda ili netko iz Fonda za obnovu, tko je ovlašteni inženjer, voditelj projekata i već je upoznat s problematikom."
Na pitanje zašto onda on nije preuzeo tu ulogu, Vanđelić kaže da ni prije nije bio zainteresiran za to, a da mu ta pozicija nije ni bila ponuđena.
"Vi opet ovisite o novom Zakonu koji bi trebalo donijeti i promijeniti ovaj Zakon i podzakonske akte, i napraviti kompletnu novu organizaciju. Za to trebate imati potporu cijele Vlade", kaže.
"Naš Zakon nije sukladan najboljim svjetskim praksama obnove od katastrofa, barem u dva ključna elementa. Jedan je taj da se privatne zgrade obnavljaju na način da se podržava sama obnova, a da država osigurava financiranje i tehničku kontrolu takve izgradnje u konceptu 'build back better'. To znači da bi sve zgrade koje obnavljamo trebale biti otporne na barem 7 Richtera u Zagrebu. Mi sada imamo propisano da ćemo neke zgrade obnavljati na niže standarde od toga", kaže.
Rekao je da ako se ne primijeni cijeli koncept zakona, organizacije i procesa, obnova neće trajati deset nego više desetaka godina. Kako bi se to ubrzalo, kaže, sve ove odluke koje čekaju u ministarstvu treba čim prije donijeti kako bi došle u provedbena tijela.
O malverzacijama Darka Horvata kaže da su ga iznenadile i da mu je žao da se to bilo kome događa.
"Podržavam rad svih institucija i DORH-a i divim se tim ženama koje tamo rade jer su i one same pod velikim pritiskom", kaže i dodajte da je većina izjava upućenih prema njima nekakvo negodovanje.
Kaže da mu trenutno nije žao što je odbio Plenkovićevu ponudu da bude kandidat HDZ-a za gradonačelnika Zagreba, a osvrnuo se i na svoj potencijalni politički angažman.
"Neke stvari u životu možete prihvatiti, a neke ne. Vidim jednu veliku rupu politici. Mi sada živimo u najtežem vremenu za Hrvatsku od njenog stvaranja, treba nam još samo a Godzilla izađe sa Sljemena. To bi bio valjda kraj. Nemamo efikasno upravljanje državom i nemamo zajedništvo. Ono što mi radimo i pripremamo je da će određena grupa ljudi formirati udrugu koja će nuditi javne politike svima", kaže.
No, o kome se radi nije htio otkriti, samo je rekao da se ne radi o političkoj udruzi već grupaciji koja će nuditi nove javne politike i prijedloge.
"To će biti jedan institut koji će ili nešto slično koji će se baviti prijedlozima poboljšanja javnih politika, recimo poboljšanja Zakona o obnovi, nape monetarne politike, domovinske politike ili nečeg drugog,. Mi bi htjeli da imamo uši koje će nas slušati i da ljudi koji se žele baviti politikom slušaju naše prijedloge", kaže i dodaje da se radi o vrlo stručnim ljudima koji su pretežito nestranački ili dolaze iz različitih stranaka.
A priznao je i da je razmišljao o tome da uđe u HDZ.
"Ono što mene zanima kao građanina je što bih s time postigao. Ako neću postići ništa s time, zašto bih to radio?", kaže i dodaje da nije razmišljao o preuzimanju te stranke.
