Valentin Ćorić, jedan od šestorice Hrvata iz BiH koje je Haški sud osudio za zločine nad Bošnjacima 90-tih godina, u srijedu je sletio na zagrebačku zračnu luku "Franjo Tuđman", nakon što je pušten na uvjetnu slobodu jer je odslužio dvije trećine kazne.
Ćorića, koji je u zagrebačku zračnu luku na letu iz Amsterdama sletio oko 13,45 sati, dočekali su supruga, dva brata i dvije sestre, rodbina te prijatelji i suborci, među kojima je i bivši predsjednik HR Herceg-Bosne Dario Kordić kojega je Haški sud osudio za 25-godišnju kaznu zatvora zbog ratnih zločina nad bošnjačkim civilima u Lašvanskoj dolini.
Ćorić pušten uz uvjet da medijski ne istupa ni kontaktira sa žrtvama i svjedocima
Ćorić medijima nije dao izjavu jer ima zabranu medijskog istupanja.
Izrazivši zadovoljstvo što je njegov klijent izašao iz zatvora, odvjetnik Dražen Plavec rekao je novinarima da je Ćorić dvije trećine svoje kazne odslužio već 24. rujna 2018.
Pojasnio je kako je Haški sud promijenio svoju praksu i više ne pušta zatvorenike na slobodu automatski nakon dvije trećine odslužene kazne, već smatra da su tada tek stečeni uvjeti za njihovo puštanje. Tada sud odlučuje o puštanju zatvorenika pri čemu ocjenjuje njegovo ponašanje u pritvoru, mogućnost rehabilitacije i težinu zločina.
Plavec je rekao kako je Ćorić pušten uz uvjet da ne smije medijski istupati i kontaktirati sa žrtvama i svjedocima, ali se smije slobodno kretati.
Naveo je da su nakon drugostupanjske presude podnijeli zahtjev za djelomičnom revizijom tražeći da se Ćoriću u zatvorsku kaznu uračuna i vrijeme koje je proveo u bolnici, ali su odbijeni uz obrazloženje da su to već prvostupanjski i drugostupanjski sud uzeli u obzir.
Na novinarski upit je li sada pravda zadovoljena, odgovorio je kako na neki način jest jer Ćorić sada ide kući, te je podsjetio da su u žalbi za njega tražili oslobađajuću presudu.
"Sve ispod oslobađajuće presude s našeg aspekta gledanja nije zadovoljenje pravde, a sada gledamo da reduciramo štetu. Zadovoljni smo što izlazi jer je to bio vrlo iscrpljujući i težak te najopsežniji predmet koji se vodio na nekom međunarodnosm sudu. Samo prvostupanjski postupak je trajao pet godina, a sam postupak oko 14 godina", kazao je Plavec.
Sreću zbog Ćorićeva izlaska iskazao je i njegov brat fra Šimun Šito Ćorić rekavši da su nesretni što su, kako je rekao, drugi osuđenici iz "šestorke" žrtva Haškog suda. Smatra da takva presuda Haškog suda ne bi prošla niti na jednom drugom sudu.
"Svaki zločin treba kazniti, ali oni nisu tražili zločince. Tako da pravda nije zadovoljena za žrtve kojih je bilo na svim stranama", kazao je Šito Ćorić.
Ibrica Jusić: Ćorić me spasio u Mostaru
Valentina Ćorića došao je pozdraviti i kantautor Ibrica Jusić koji je s obitelji Ćorić prijatelj više od 40 godina. Upitan kako komentira sam proces rekao je da "neće politiku u svoju butigu" ali smatra "da su nas prodali mangupi".
Dodao je kako ga je Valentin Ćorić spasio kada je u Mostaru "skoro izgubio glavu", što je i jedan od dodatnih razloga zašto je danas tu.
Nakon što je krajem 2017. osuđen na 16 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije HVO-a ostao je u sudskom pritvoru u Scheweningenu i nije bio upućen na izdržavanja kazne u neku treću državu, a Međunarodni mehanizam za kaznene sudove, nasljednik Haškog suda, odluku o Ćorićevu puštanju objavio je u srijedu.
Haški sud osudio je na ukupno 111 godina zatvora šestoricu bivših dužnosnika Herceg Bosne zbog zločina počinjenih nad Bošnjacima 1993. i 1994. tijekom rata u BiH.
Krivima je proglasio premijera Jadranka Prlića, ministra obrane Brunu Stojića, načelnike Glavnog stožera HVO-a generala Slobodana Praljka i Milivoja Petkovića te zapovjednika Vojne policije HVO-a Valentina Ćorića i voditelja Ureda za zatočeničke centre Berka Pušića.
Sud je utvrdio i postojanje udruženog zločinačkog pothvata u koji su bili uključeni i pokojni hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, ministar obrane Gojko Šušak te načelnik Glavnog stožera Hrvatske vojske Janko Bobetko sa ciljem etničkog čišćenja nehrvata i pripojenja dijela teritorija BiH Hrvatskoj.
Na izricanju presude Slobodan Praljak ispio je otrov i preminuo od posljedica trovanja cijankalijem.
Predstavnici obrana razmatraju mogućnost revizije presude pred Ujedinjenim narodima, koji su bili i utemeljitelj suda u Haagu.
