Vodeći klimatolozi Lidija Srnec i Branko Grisogono u Informeru su upozorili na utjecaj klimatskih promjena koje možda sad još i ne osjetimo, ali njihov utjeca je alarmantan.
"Od industrijskog razdoblja, dakle kraja 19. stoljeća, već smo dostigli jedan stupanj. Ono što se želi spriječiti je da temperatura nastavi rasti i po sporazumu iz Pariza željeli bismo da se zaustavi negdje do 1,5 stupanj. Ono što se danas zna da ako ne prekinemo s emisijama stakleničkih plinova da će se 1,5 stupanj doseći do 2030. godine", kazala je Lidija Srnec iz Službe za klimatologiju Državnog hidrometeorološkog zavoda.
I Branko Grisogono, profesor dinamične meteorologije na zagrebačkom PMF-u, upozorio je da ako zadržimo globalnu ekonomiju i proizvodnju energije na sadašnjem nivou onda bi na kraju ovog stoljeća bili topliji u prosjeku oko pet stupnjeva u odnosu na kraj 19. stoljeća.
U velikim gradovima poput Los Angelesa stupnjevi će rasti i do duplo više.
Topljenje ledenjaka, podizanje razine mora, promjene u oborinskom sustavu, sve su to promjene koje se već sada mogu uočiti u svijetu. Na kraju dana od istih neće biti pošteđena ni Hrvatska.
Patit će poljoprivreda
"Pokazalo se da razina mora raste i da se za Jadran do kraja ovoga stoljeća može očekivati porast razine mora i to između 35 do 60 centimetara", napominje Srnec.
Prodiranje u kopno u tom slučaju moglo bi kompletno uništiti poljoprivredu.
"Rijeka Mirna u Istri u prilično je opasnoj situaciji, ali i niske obale poput Lošinja, Hvara, Stona, Trogira, pa čak i Zadra", kazao je Grisogono.
Smatra kako se klimatske promjene ne mogu zaustaviti, ali se mogu usporiti.
Klimatolozi se slažu kako je sad vrijeme za promjene te da smo tehnološki spremni poduzeti određene korake, pitanje je samo žele li magnati svijeta to učiniti.
