U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici održava se nova sjednica Vlade.
Uvodno se obratio premijer Andrej Plenković.
"Iza nas su dani kada smo obilježili dan Antifašističke borbe i Dan neovisnosti. Zahvaljujem ministru Malenici i Piletiću koji su bili u Brezovici, a 25. smo se prisjetili ključnih odluka Sabora u svezi samostalnosti", kazao je premijer.
Komentirao je pandemiju koronavirusa.
"Imamo porast broja zaraženih koronavirusom. Imali smo sastanak s užim krugom Stožera i dobili informacije od Beroša, Capaka i Markotić o tome kakva je trenutna situacija s brojem hospitaliziranih i kliničkom slikom. Unatoč većem broju zaraženih ne događa se da se povećava broj hospitalizacija ili da ima nažalost veći broj sugrađana koji bi preminuli od COVID-a. Sve smrti koje se bilježe, a relativno ih je malo, su s COVID-om. Ono što želimo reći, to je oprez, osobito starijih sugrađana, sugrađana krhkog zdravlja, da se čuvaju i paze. Što se tiče mlađih pratimo situaciju u svim europskim zemljama. Nema zemlje koja poduzima ozbiljnije mjere, svi prate situaciju i nastoje živjeti što normalnije uz mjere opreza o kojem smo govorili 2 godine. Mogu se očekivati preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo da se krene s novim krugom cijepljenja kada dođemo blizu jeseni kako bi se što veći broj sugrađana zaštitio od korone", kazao je premijer.
Premijer je, govoreći o turističkoj sezoni, kazao da je ona u punom jeku.
"Od početka godine smo ostvarili za sada 5,6 milijuna dolazaka, 24 milijuna noćenja. S time kada je riječ o dolascima smo na 83 posto 2019., na 94 posto noćenja 2019. Očekujemo dobar nastavak turističkih rezutata", kazao je premijer.
Premijer je komentirao i posjet Bruxellesu.
"Osvrnut ću se na zaključke Europskog vijeća. Potvrdilo je da će Hrvatska postati članica europodručja s 1. siječnja 2023., to je strateški cilj u programu naše Vlade. Usvojili smo našu strategiju za uvođenje eura u svibnju 2018., sustavno radili na reformama, vodili Vijeće za euro, uključili sve bitne sudionike", kazao je premijer.
Premijer je kazao da su 31. ožujka ispunili sve obaveze, nakon čega je uslijedila verifikacija, te da je ocjena Europske komisije pozitivna te da je Hrvatska ispunila kriterije za eurozonu.
"Ostaje formalno da se usvoji na plenarnoj sjednici mišljenje Europskog parlamenta i formalno će konačna odluka biti 12. srpnja na razini ministara ekonomskih i financijskih poslova i na taj će se način procedura dovršiti", kazao je premijer.
Premijer je kazao da je Europsko vijeće bilo važno jer su Ukrajina i Moldavija dobili status kandidata za EU.
"Istaknuta je europska perspektiva i Gruzije, a po prvi puta, na našu inicijativu, uvrštena je formulacija koja govori da je Europsko vijeće spremno BiH dati kandidatski status tako da ispuni najbitnije reforme koje su zadane 2019., a to je 14 područja", kazao je premijer.
Kazao je da je jedna od reformi i reforma izbornog zakona koja bi trebala adresirati neravnopravnosti Hrvata kao najmalobrojnijeg naroda.
Premijer je kazao da se kao proeuropski orijentirana Vlada snažno zalažu za interese Hrvatske u EU.
"Vijeće je uputilo prijedlog Europskom parlamentu odluke kojom Hrvatska ispunjava kriterije za provedbu schengenskog prostora, očekujemo da će Europski parlament brzo imenovati izvjestitelja koji će podnijeti svoje izvješće plenarnoj sjednici na početku jeseni i potom se konačna odluka vraća Vijeću. Očekujem da će Hrvatska postati članica Schengena 1. siječnja 2023.", kazao je premijer.
"Prve naznake o tome što znači kad država ostvari jedan od svojih strateških ciljeva signalizirala je i jedna financijska agencija, Moody’s. Ova je agencija prema Hrvatskoj bila možda i najkonzervativnija, najrjeđe je evaluirala što se tiče našeg kreditnog rejtinga. Njihova najava da će se odlukama 12. srpnja potvrditi da je Hrvatska članica eurozone, šalje se nevjerojatan signal ulaska u najrazvijeniji klub zemalja, ne za jednu nego dvije stepenice", kazao je Plenković.
Premijer je kazao da će sad kreditni rejting Hrvatske prema svim agencijama biti najbolji dosad.
"Takvih će pozitivnih poruka biti još jako puno. Mi ćemo se na radarima ozbiljnih tržišta tek pojaviti kada smo od sve tri agencije dobili kvačicu", kazao je.
Komentirao je i posjet potpredsjednice Europske komisije Dubravke Šuice.
"Iskoristili smo sve mogućnosti instrumenta EU iduće generacije, ispunili 35 kriterija do 31. prosinca prošle godine. Dobili smo pozitivnu evaluaciju i Europska komisija je doznačila 700 milijuna eura bespovratnih sredstava", kazao je premijer.
Premijer je kazao da je u Solunu uhićen Jovan Cvetnić koji je osumnjičen za kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava za ratne zločine protiv civilnog stanovništva u Humu i Voćinu 1991.
"Ovaj slučaj pokazuje da Hrvatska i njene institucije vode računa o procesuiranju ratnih zločina i privođenje pravdi svih odgovornih za zločine", kazao je te dodao da očekuju od Grčke da poduzmu sve aktivnosti kada je riječ o izručenju.
Premijer je komentirao i presudu Vrhovnog suda po pitanju pobačaja.
"S obzirom na pitanje prekida trudnoće koje je kompleksno, oko kojeg je nerijetko vrlo teško i nemoguće postići konsenzus, bitno je da sagledamo situaciju koja je postala politička tema u Hrvatskoj. U okviru vladajuće stranke i HDZ zalažemo se za zaštitu života za koji smatramo da počinje začećem, ali poštujemo pravo žene na izbor i zdravlje. Želja je da prekida trudnoća u našem društvu bude što manje, da budu izuzetak. Statistika i iskustvo drugih zemalja pokazuju da se to ne postiže zabrana. Zabrane ne dovode do manjeg broja pobačaja ali ga mogu učiniti nesigurnim i opasnim za život i zdravlje žene. Presuda neće utjecati na Hrvatsku, u Hrvatskoj je pravo na prekid trudnoće uređeno zakonom, a Ustavi sud je ocijenio da je zakon u skladu s Ustavom. Kao što je nedavno rekao Šeparović, zabrana prekida trudnoće bila bi protivna odluci Ustavnog suda kao i referendum kojim bi se uvela ograničenja ili zabranio pristup pravu na prekid trudnoće. U političkom smislu nema potrebe za dezinformiranjem ljudi s ciljem skupljanja političkih poena i nema potrebe o unošenju odredbi o postojećem pravu u Ustavu. Na takve izmjene nećemo pristati. Opoziciju pozivam da budu konstruktivni i podrže predložene izmjene Ustavnog zakona o Ustavnom sudu jer taj prijedlog je usmjeren na dodatnu zaštitu prava koja su zajamčena Ustavom, prava o kojima se ne može odlučivati referendumom", kazao je premijer.
Premijer se na kraju osvrnuo i na NATO i ulazak Finske i Švedske u tu organizaciju.
"Jučer u Madridu je usvojena deklaracija koja vrlo jasno u točci 18. govori o tome da se potvrđuje politika otvorenih vrata NATO-a i da je NATO jučer odlučio da se Finska i Švedska pozovu da postanu članice NATO-a i da se dogovori potpisivanje pristupnih protokola. S obzirom da je tu odluku prihvatio i predsjednik Milanović, u redu je da Vlada danas usvoji prijedloge odluka o pokretanju postupka za sklapanje protokola u vezi Finske i Švedske, a to znači da se naša racionalna i odgovorna politika u pogledu članstva Švedske i Finske potvrdila jučer na NATO-u i da je pozicija Vlade postala pozicija predsjednika što mi je drago. Švedska i Finska napuštaju politiku neutralnosti, ne iz hira nego straha za vlastitu sigurnost nakon brutalne agresije Rusije na Ukrajinu", kazao je premijer.
