Na dnevnom redu sjednice su prijedlozi te izmjene i dopune nekoliko zakonskih prijedloga - Zakona o radu te o suzbijanju neprijavljenoga rada, Zakona o porezu na dohodak te Zakona o potrošačkom kreditiranju i stambenom potrošačkom kreditiranju te Nacrt prijedloga zakona o sportu.
Dan ranije u Saboru je održano Aktualno prijepodne koje se trebalo održati na početku jesenskog zasjedanja prije dva tjedna, ali je bilo odgođeno zbog spriječenosti premijera Andreja Plenkovića, koji je bio u izolaciji zbog zaraze koronavirusom.
Plenković je prvi dio dana proveo u posjetu Bjelovaru povodom Dana Grada te Dana bjelovarskih branitelja, a kasnije će sudjelovati na sastanaku pregovaračkog odbora Vlade i predstavnika sindikata javnih službi o sklapanju dodatka Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama.
Premijer se obratio na početku sjednice Vlade i najavio posebnu sjednicu koja će biti kasnije popodne na kojoj će sudjelovati i povjerenica Europske komisije za koheziju i reforme Elisu Ferreiru.
Tema sjednice će biti Sporazuma o partnerstvu s Republikom Hrvatskom, za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027. Ferreira će ga uručiti Plenkoviću i ministrici regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Nataši Tramišak.
Podsjetio je kako je Vlada ponovno smanjila cijene benzina i dizela.
"Još jednom smo djelovali u prilog naših građana i poduzetnika, a to ćemo činiti i dalje", poručio je na samom početku.
Osvrnuo se na jučerašnje Aktualno prijepodne. "Svi članovi i članice Vlade su argumentirano odgovarali na pitanje zastupnika i fokusirali se na bitno", dodao je.
"Već se osjeća da se nakon našeg paketa ozračje zabrinutosti sasvim smirilo", istaknuo je premijer govoreći o paketu mjera pomoći građanima zbog inflacije i porasta cijena energenata.
Osvrnuo se i na stanje u energetici i popunjenost hrvatskog skladišta plina. "Okoli je prema planu na 90 posto popunjenosti plinom", kazao je premijer.
"Ozračje neizvjesnosti se sasvim smirilo. Kad smo posjetili Bjelovar danas, osjetili smo danas u razgovoru s poduzetnicima. Sve skupa je to jako dobro primljeno", rekao je.
Osvrnuo se i na izbore u BiH kazavši da na godinama rade sustavno i temeljito na pitanju razumijevanju kompleksnosti situacije u kojoj se nalaze Hrvati u toj susjednoj zemlji: ''Vjerujem da će brojni Hrvati izaći na izbore u nedjelju'', dodao je.
''Želimo da Hrvate predstavljao njihovi legitimni predstavnicima. Ta stalna politika za ravnopravnost je kontinuirana, na tome radimo godinama, temeljito i sustavno. To govorimo kao susjed i saveznik", kazao je Plenković.
Premijer je govorio i o popunjenosti hrvatskog skladišta plina te kazao da je ''Okoli prema planu na 90 posto popunjenosti plinom, reagirali smo pravovremeno i organizirano. Ministar Filipović koji ide na još jedan izvanredni sastanak ministara energetike zagovarat će stajalište da se pronađe globalno ili europsko rješenje koje će omogućiti limitiranje cijena plina. Bez toga ćemo teško stati na kraj špekulacijama i rastu cijena plina''.
Komentirao je i poplave u Rijeci. "Maloprije smo razgovarali sa županom Komadinom. Ministar Butković popodne ide u Rijeku. Imamo više nego jasne klimatske promjene gdje se vrlo brzo događaju ekstremne prirodne nepogode. Razgovarali smo i s gradonačelnikom Čazme o onome što se dogodilo prije dva tjedna", kaže premijer.
Što se tiče situacije u INA-i kazao je da je Nadzorni odbor te kompanije primio na znanje stanje: ''Zadaća koju ćemo dati novim članovima Uprave da se mora odmah intenzivno pristupiti radu na promjeni modela upravljanja da se afere više ne bi ponavljale''.
Ukupni prihodi državnog proračuna u prvom polugodištu iznosili su 79,3 milijarde kuna, a rashodi 82,8 milijardi kuna te je manjak državnog proračuna i u prvom polugodištu iznosio 3,5 milijardi kuna ili 0,7 posto BDP-a, izvijestio je ministar financija Marko Primorac predstavljajući polugodišnji izvještaj o izvršenju Državnog proračuna za prvo polugodište 2022. godine, koji je Vlada prihvatila i poslala ga u Sabor.
Ukupni polugodišnji prihodi državnog proračuna kuna veći su u odnosu na prvo lanjsko polugodište za sedam posto, a rashodi su manji za 1,4 posto, rekao je Primorac.
Izvanproračunski korisnici državnog proračuna iskazali su višak od 1,2 milijarde kuna ili 0,3 posto BDP-a, a lokalna i područna te regionalna samouprava i županijske uprave za ceste zabilježile su višak od 2, 2 milijarde kuna odnosno 0,5 posto BDP-a.
Uskoro opširnije...
