Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan stigao je u Zagreb. Na Pantovčaku ga je dočekao predsjednik Milanović. Nakon tête-à-tête susreta dvaju predsjednika, davali su izjave za medije:
"Gospodine predsjedničke, dragi prijatelju, danas mi je osobita čast primiti gospodina Erdogana s velikom delegacijom turskih visokih dužnosnika, direktora, voditelja institucija i ovo još jednom podcrtava dobre, konstruktivne zdrave odnose Hrvatske i Turske koji sežu 30 godina unazad. Od prvih dana nakon hrvatskog priznavanja i uspostave diplomatskih odnosa. S većinom država ove godine imamo 30. godinu obljetnicu uspostave diplomatskih odnosa. Turska je bila uz Hrvatsku razumijevanjem i podrškom kada je bilo teško u godinama rata u BiH, prije toga početka agresije i obrane Hrvatske. Znam da je to davno i daleko iza nas, ali neki dojmovi se sliježu. Na sahrani pokojnog predsjednika Tuđmana kada je Hrvatska bila u nezavidnoj međunarodnoj poziciji samo su dva državnika došla. Jedan je bio tadašnji predsjednik Turske, drugi mađarski predsjednik vlade. To su stvari koje danas možda ne odzvanjaju tako jako, ali se ne zaboravljaju", kazao je predsjednik Milanović.
"Razovarali smo o nizu tema. BiH nije jedina tema, rat u Ukrajini, položaj Turske, o robnnoj razmjeni što nije izravno moja nadležnost. Ekonomija pulsira, razmjena nije dovoljno visoka. Hrvatska je nešto slabiji izvoznik od Turske, ali vjerujem da će se te stvari dovesti u jedan zdravi omjer. Moj dojam nakon prvih godinu mandata predsjednika je da su jedini poduzetnici, vlasnici koji su pokazivali interes i dolazili na Pantovčak skoro isključivo Turci. To pokazuje interes, ali nije dovoljno. Moramo iskoračiti i ponuditi ono što možemo ponuditi, a to je sve više i više kao jedna stabilna, mirna i sigurna država visokog srednjeg dohotka. Suradnja s Turskom se nastavlja i u području ekonomije, odnosa u susjedstvu i utjecaja koju gospodin Erdogan ima u BiH i na određene političke strukture, važne s kojima moramo razgovarati. A i međusobno o ovim temama moramo razgovarati više. Vide se dobre namjere i nedovoljna upoznatost s uzajamnim stavovima. Jedni možda nedovoljno poznajemo druge, treba nam više dijaloga. Vjerujem da su namjere dobre", dodao je predsjednik koji je još jednom izrazio zadovoljstvo Erdoganovim posjetom.
Potom se medijima obratio turski predsjednik:
"Poštovani predsjedniče, cijeni novinari sve vas najiskrenije i najsrdačnije pozdravljam. Veliko mi je zadovoljstvo što sam nakon šest godina ponovno u Zagrebu kod svog cijenjenog kolege, na njegov poziv, Zorana Milanovića. Želio bih zahvaliti g. Milanoviću na iskrenom gostoprimstvu koje su iskazali meni i mom izaslanstvu. Hrvatska i Turska ove godine obilježavaju 30. obljetnicu uspostave diplomatskih odnosa. Naše zemlje su dvije prijateljske-savezničke zemlje i tu smo u posjetu s velikim brojem naših ministara, predstavnika parlamenta. Naše zemlje imaju duboko ukorijenjene kulturne veze koje jedna drugu doživljavaju kao susjede iako nemaju zajedničke granice. Turska je bila jedna od prvih zemalja koja je dostavila pomoć nakon prirodnih nepogoda u Hrvatskoj, a Hrvatska je uputila kanader za gašenje požara i ukazala solidarnost. Danas smo potpisali tri sporazuma, isto tako imali smo mogućnost po pitanju regionalnih aktivnosti. Razgovarali smo o ratu Rusije i Ukrajine, detaljno. Isto tako, ubrzani su naši obostrani diplomatski kontakti na svim nivoima. Imao sam priliku detaljno razgovarati o izborima u BiH. Trgovina između naše dvije zemlje pokazala je snažan oporavak i 90 milijuna dolara s povećanjem od 41 posto i to želimo još više unaprijediti. Drago nema je vidjeti da je ovaj zamah nastavio u prvih osam mjeseci tekuće godine i premašio 760 milijuna dolara", rekao je Erdogan.
"Interes turskih tvrtki za ulaganje u Hrvatsku je na zadovoljavajućoj razini. Naše tvrtke realiziraju bitne projekte u bitnim sektorima. Danas ćemo zajedno s predsjednikom svečano sudjelovati na otvaranju islamskog kulturnog centra u Sisku i uputiti bitnu poruku Europi i cijelom svijetu. Isto hvalevrijedna je naša uzorna suradnja na povratku artefakata koje su hrvatske vlasti zaplijenile i vratile Turskoj. Turska pomno prati sva zbivanja na Balkanu i daje potrebne doprinose u tom kontekstu. Razgovarali smo o koracima koje možemo poduzeti za jačanje mira i sigurnosti u jugoistočnoj Europi. Istaknuli smo potporu miru, stabilnosti i teritorijalnoj cjelovitosti BiH. Govorili smo o svim doprinosima koje možemo dati zajedno kao Turska i Hrvatska. Dogovorili smo i nastavak dijaloga po pitanju BiH nakon izbora. Na kraju, želio bih se još jednom zahvaliti na toplom gostoprimstvu iskazanom meni, mojoj supruzi, mome izaslanstvu. Želim da moj posjet bude od koristi za našu zemlju i regiju", rekao je turski predsjednik.
O Bosni i Hercegovini
Na pitanje novinara o situaciji u BiH, Deytonskom sporazumu i odlukama Visokog predstavnika, predsjednik Milanović odgovara:
"Već više od godine dana pokušavamo vlada i ja ispraviti nepravde i izravna kršenja Daytonskog sporazuma koji je temelj mira i funkcioniranja i koji je užasno delikatan. Što god dirate, prijetite ukupnosti toga. Neću ponavljati poznate stavove koji su utvrđenje golih činjenica. Hrvati su najmalobrojniji, jedan su od konstitutivnih naroda, sve u BiH se može, mora i smije rješavati jedino dogovorom legitimnih, stvarnih predstavnika konstitutivnih naroda. to u ovom času nisu svi oni koji se takvima predstavljaju. Što se tiče uloge visokog predstavnika, bio sam kritičan prema njoj, vidim da je izabran bez suglasnosti svih članica Vijeća sigurnosti što mu u startu odriče legitimnost. Imamo s jedne strane gospodina Dodika koji je čak tražio ukidanje i protjerivanje visokog predstavnika. Mi tražimo pojašnjenje i neku vrste akcije. Na samitu NATO-a u Madridu u ime Hrvatske rekao da visoki predstavnik trebao dati znakove života i koristiti svoje ovlasti ako drugačije ne ide. Nisam iskreno vjerovao da će se dogoditi išta i onda se dogodilo nešto na potpuno pogrešan način, krivom metodologijom, izazvalo je skoro nerede pa se povukao. kad pribjegavate nekim mjerama prekasno i premalo, tamo gdje je prije trebao biti razgovor, onda rezultata nema. Dakle, ne znam što će biti na izborima u BiH. Od sebe sam dao apsolutno sve što sam mogao i više nego što sam mogao i trebao. Očekivao sam da se neki drugi na tome angažiraju. Do izbora je još manje od mjesec dana i zaista ne znam što će učiniti visoki predstavnik. zasad nije učinio ništa. Učini li nešto, morat ću priznati da sam s tim zadovoljan. U tome se razlikujemo, u stavu gospodin Erdogan i ja, Hrvatska i Turska. To pokazuje da nam treba više detaljnog razgovora da istaknemo neke svoje probleme i strepnje kojih Turska zbog svoje veličina, možda malo i udaljenosti uopće nije svjesna. Hrvatska politika je normalna, cjelovita BiH uz koju će Hrvatskoj biti dobro i BiH uz Hrvatsku, a ponekad brate i dosadno. Nije ni to loše", rekao je Milanović.
"Naravno u vezi BiH imao sam prilike razgovarati s čelnicima BiH gdje smo detaljno razgovarali o problemima koji postoje. Ako mene pitate, problem je nastao zbog Daytonskog sporazuma. On nije riješio probleme u BiH, ali u tom periodu nismo mogli učiniti ništa i morali smo potpisati taj sporazum. Danas imamo Bošnjake, Hrvate i Srbe koji žive u BiH i čelnike koji predstavljaju te narode, vjerujem da odluke trebaju donijeti čelnici tako što će se sastati. Postoje određeni mehanizmi. Možemo se s vremena na vrijeme sastajati i o tome razgovarati, posebno nakon izbora u listopadu jer jedinstvo i cjelovitost BiH je od velike važnosti. BiH je platila veliki ceh za to i ne želim da ih itko plaća u budućnosti", rekao je Erdogan.
Erdogan i pitanje žitarica
"O tim pitanjima ne želim ovdje razgovarati. Ali isporuka žitarica kao što znate još uvijek ne postoji. Ovdje ima jedna stvar u vezi koje je gospodin Putin u pravu, a to je da žitarice koje dolaze ovim isporukama idu u bogate zemlje, umjesto u siromašne. Naš cilj bio je da osiguramo isporuku žitarica siromašnim zemljama. Na jednoj strani Rusija dok traju sankcije protiv nje ne želi da se nastavi isporuka zemljama koje nastavljaju sa sankcijama prema Rusiji. To smeta i Putinu, mi želimo da se započne isporuka žitarica iz Rusije, imamo očekivanja po tom pitanju. Tu imamo i određene napretke i u Semerkantu ćemo s gospodinom Putinom detaljno razgovarati o tim temama. Nadam se da ćemo što prije ostvariti početak isporuke žitarica iz Rusije kako bi se počele dostavljati siromašnim žitaricama. Cijene energenata rastu u cijelom svijetu, Europa ne zna kako će zadovoljiti energetske potrebe. Velike su cijene energenata, Europa ne zna što će učiniti po tom pitanju i nadam se da ćemo učiniti sve korake kako bismo prevladati", rekao je Erdogan
