Austrijski i njemački model dualnog obrazovanja u praksi se pokazao najuspješnijim, pa su se za njegovu primjenu intenzivno založili u Hrvatskoj gospodarskoj komori, piše Glas Slavonije.
U HGK nisu za potpunu zamjenu sustava srednjeg strukovnog obrazovanja dualnim modelom, već se zalažu za to da se zadrži sustav strukovnog obrazovanja i u njegovu okviru uvede model dualnog obrazovanja. U praksi bi to izgledalo ovako - učenik koji je u redovitom sustavu strukovnog obrazovanja formalno 'upisuje tvrtku', a ne školu, gdje onda i provodi više od 50 posto ukupnog vremena školovanja.
Tvrtke postaju obrazovne institucije
'Time tvrtka postaje jedna vrsta obrazovne institucije, a ne samo mjesto za nastavnu praksu. Tako učenik u tvrtki, uz praktične vještine, stječe i određena teorijska znanja o struci za koju se školuje i, što je najvažnije, stječe rafinirane vještine (tzv. soft skills) koje ne može steći u školi ili bar ne koliko mu je potrebno. Tako se učenik u tvrtki uči, primjerice, timskom radu, odgovornosti prema radu i imovini, rješavanju problema, poduzetnosti i mnogim drugim vještinama i znanjima koja nigdje drugdje ne može steći osim u stvarnom radnom okuženju. Naravno, postoji i teorijski dio nastave koji tvrtka ne može pružiti učeniku te bi taj dio učenik odrađivao u školi, i to onoj s kojom bi poslodavac sklopio sporazum za izvođenje tog dijela nastave', pojasnio je predsjednik HGK Luka Burilović.
Prema tome bi učenik u određenom smisli bio i radnik, odnosno zaposlenik tvrtke. To bi mu trebalo osigurati financijsku naknadu, s obzirom na to da u određenoj mjeri sudjeluje u proizvodnom procesu.
Dio Hrvata strahuje od uvođenja dualnog obrazovanja
'Ipak, moramo biti svjesni da dualno obrazovanje u Austriji i Njemačkoj postoji već 200 godina i da je takav sustav obrazovanja dio tradicije te pripada u područje društvene odgovornosti. U Hrvatskoj postoje određeni strahovi od uvođenja ovakvog sustava, pogotovo u dijelovima obrazovnog sustava, te mislim da ćemo morati pričekati neko vrijeme da dualni sustav postane dio tradicije i da ga svi dionici prihvate. Stoga je nužno da se prvih godina uvođenja nađu načini i financijska sredstva kako bi se pomoglo poslodavcima koji u dualnom sustavu obrazovanja preuzimaju većinu troškova, ali i za poticaje djeci i roditeljima koja se upisuju u dualne programe strukovnog obrazovanja', naglasio je Burilović.
Hrvatska gospodarska komora rješenje vidi u preinaci sadašnjeg programa stručnog usavršavanja bez zasnivanja radnog odnos, i to tako da se učenicima omogući radno iskustvo programom stručnog usavršavanja prije same mature ili diplome. Učinak bi bio vidljiv na više razina - programi dualnog obrazovanja bili bi usklađeni s potrebama gospodarstva i tržišta rada, jer bi poslodavac sam obrazovao učenika za znanja i vješine potrebne u proizvodnom procesu samim time što bi učenik više od pola vremena provodio s poslodavcem.
Usklađivanje s potrebama na tržištu rada
Osim toga, u cijelosti bi se uskladile upisne kvote s potrebama tržišta rada, budući da bi poslovadac sam na stručno usavršavanje uzimao onoliko učenika koliko procjenjuje da će mu u budućnosti biti potrebno radnika pojedinog zanimanja.
'Takav izbor omogućuje stopostotno uključenje radnika u proizvodne procese tvrtke već pri samom službenom zaposlenju, produktivnost bi rasla, a time i prihodi. Logično – s rastom prihoda, nema razloga da ne rastu i primanja onih radnika koji su za to najzaslužniji', kaže predsjednik HGK.
HGK vjeruje i kako bi se određena deficitarna zanimanja roditeljima i učenicima učinila privlačnijima, jer bi učenik tijekom školovanja dobivao solidnu naknadu. U Komori navode kako bi ona mogla iznositi približno dvije tisuće kuna.
Međutim., nije sasvim jasno hoće li se ovakav model obrazovanja moći jednako provoditi u svim dijelovima zemlje, s obzirom na nejednaku gospodarsku aktivnost u različitim područjima. U HGK-u navode kako takvo što nije moguće ni u Austriji i Njemačkoj, čiji model želimo primijeniti, pa neće biti ni u Hrvatskoj.
Učenici se školuju za rat u tvrtkama
'Ali to nije ni potrebno. Tamo gdje je gospodarska aktivnost veća, bit će više učenika uključenih u programe dualnog obrazovanja, a gdje je manja, bit će ih manje. U tome i jest prednost ovoga sustava - učenici se školuju za rad u tvrtkama, a ne za zavod za zapošljavanje ili za odlazak u druge zemlje, nakon što je država potrošila na njihovo školovanje više desetaka milijuna kuna. Podsjećam da se zalažemo za uvođenje novog modela strukovnog obrazovanja uz zadržavanje postojećeg sustava, tako da bi na onim područjima gdje ne bi bilo programa dualnog obrazovanja, učenici upisivali neki od ponuđenih strukovnih i/ili gimnazijskih programa koje su imali i dosad', navode u HGK-u.
'Važno je biti realan i svjestan činjenice da je za uvođenje dualnog obrazovanja potrebno hitno napraviti određene zakonske promjene te uspostaviti ne samo načelnu nego i stvarnu suradnju s obrazovnim institucijama, ponajprije s Agencijom za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih te s Ministarstvom znanosti i obrazovanja. Ovaj put ne očekuje se da će to biti problem kao dosadašnjih godina, jer se sada, podsjećamo, uvođenje dualnog modela obrazovanja nalazi kao prioritet u Vladinu programu', zaključio je Burilović.
