Ustavni sud zaključio je suprotno stajalištu Državnog odvjetništva (DORH) da je na prošlim parlamentarnim izborima vrijedila zakonska obveza prema kojoj je na kandidacijskim listama moralo biti najmanje 40 posto pripadnika svakog spola.
Ustavni sud stoga je izrazio zabrinutost zbog 'arbitrarnog zaključka' DORH-a da ne postoji zakonska osnova za pokretanje prekršajnih postupaka protiv predlagatelja kandidacijskih lista na kojima žene nisu bile zastupljenje s najmanje s 40 posto pa očekuje da DORH povuče sporni zaključak te u svjetlu odluke Ustavnog suda postupi u skladu sa zakonom i prekršajnom prijavom DIP-a.
DORH je nedavno zaključio da ne postoji uporište za pokretanje postupaka jer je Ustavni sud odlukom iz 2015. ukinuo sankciju za nepoštivanje uravnotežene zastupljenosti žena i muškaraca.
No, Ustavni sud sada je ustvrdio da je DORH taj zaključak utemeljio na selektivnom i pogrešnom tumačenju njegove odluke kojom je ukinuta posljednja rečenica članka Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, odnosno dio članka izmjenjenog Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor.
Osim toga, kažu u Ustavnom sudu, DORH se upustio u vlastito tumačenje tih zakonskih odredaba, kao i članka Zakona o ravnopravnosti spolova, izvevši iz njih pogrešne zaključke.
Tužiteljstvo je u svojoj odluci utvrdilo da je Zakonom o ravnopravnosti spolova propisana obveza zastupljenosti žena i muškaraca ali je pritom zakjučilo da je tim zakonom određeno također da se postupno povećanje podzastupljenog spola do propisanih 40 posto mora postići najkasnije prigodom provedbe trećih redovitih izbora od stupanja na snagu toga zakona (15. srpnja 2008), što će se, ne bude li u međuvremenu izvanrednih izbora, dogoditi najvjerojatnije tek 2019. godine.
Ustavni sud utvrdio je, pak, da je DORH svoje pogrešno tumačenje zasnovao na rečenici Zakona o ravnopravnosti spolova prema kojoj se postupno povećanje podzastupljenog spola mora postići najkasnije prigodom provedbe trećih redovitih izbora od dana stupanja na snagu Zakona
Međutim, kaže Ustavni sud, druga rečenica tog Zakona, koja govori o nastanku obveze "najkasnije prigodom provedbe trećih redovitih izbora" odnosi se samo na obvezu da se do tih 'trećih redovitih izbora' dosegne uključenost podzastupljenog spola do razine njegovog udjela u ukupnom hrvatskom stanovništvu. Kršenje te obveze, kaže sud, dovodi do prekršaja članka tog Zakona.
Ustavni sud zaključio je također da ta obveza, uključujući rok za njezino ispunjenje, nemaju nikakve veze s obvezom iz Zakona o izboru zastupnika ni odlukom Ustavnog suda iz 2015. jer se one bave drugom obvezom predlagatelja lista, odnosno posebnim mjerama radi sprječavanja osjetne neuravnoteženosti jednog spola, što također predstavlja prekršaj.
Ustavni sud napominje da je u njegovoj odluci utvrđeno da od dana stupanja na snagu izmjena i dopuna Zakona o izborima zastupnika, odnosno 28. veljače 2015. postoji posebna zakonska obveza da na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor predlagatelji na kandidacijskim listama istaknu najmanje 40 posto pripadnika svakog spola.
Objašnjava da je s obzirom na već postojeću prekršajnu sankciju iz Zakona o ravnopravnosti spolova, a zbog povrede načela razmjernosti istodobno ukinuo još jednu sankciju za kršenje iste obveze, sada propisanu izmjenjenim Zakonom o izborima zastupnika.
Ustavni sud je upozorio DORH da je dužan poštovati odredbe Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske koji propisuje da su sva tijela državne vlasti dužna 'u okviru svoga ustavnog i zakonskog djelokruga provoditi odluke i rješenja Ustavnog suda'.
