Kako doznaje Slobodna Dalmacija, Uprava Studentskog centra Zagreb i SC-a Varaždin, kojima gravitira preko 70.000 korisnika, u javnom natječaju za dvogodišnju nabavu jaja odlučila su se za poljska. Prihvatili su ponudu tvrtke "Oregon" iz Viškova u Istri koja im je ponudila jaja iz Poljske, i to po cijeni od 55 lipa po komadu, bez PDV-a. Natječaj je zaključen koncem prosinca prošle godine, u jeku afere sa zaraženim jajima i mesom iz Poljske koje su naši poljoprivredni inspektori otkrili na policama trgovina.
'Ne znam što je uopće sporno'
Sanacijski upravitelj zagrebačkog SC-a Mirko Bošnjak spomenutu je odluku donio, kako objašnjava u dopisu, na temelju "najbolje ocijenjene prvorangirane ponude", drugim riječima, najniže cijene. Sljedeće bi dvije godine menzama u okviru zagrebačkog i varaždinskog SC-a trebalo biti isporučeno ukupno 1.800.000 komada svježih konzumnih jaja A-klase, razreda M. Za toliku količinu jaja uvezenih iz Poljske Studentski centar će platiti 1.320.000,00 kuna.
"Točno je, mi smo dobili taj posao i već mjesec dana opskrbljujemo menze. Provjerite je li se ikome išta dogodilo nakon konzumacije... Ta jaja iz Poljske u Hrvatsku možemo dovesti u roku od 24 sata. Osim toga, tamo postoje na stotine, možda i tisuće tvornica jaja, a mi poslujemo s onima koje imaju zdravstveno ispravan i kvalitetan proizvod. Ne znam što je uopće sporno", kazao je u telefonskom razgovoru djelatnik istarske tvrtke "Oregon".
Stara 15 dana kad uoće dođu u RH
Studentska populacija sasvim sigurno neće jesti onoliko svježa jaja koliko bi to bila domaća da se Uprava SC-a odlučila za hrvatski proizvod. Tvrdi nam to K.M. (točni podaci poznati redakciji), djelatnik tvrtke koja se, također, natjecala za posao opskrbe jajima.
"Nije sporno da dobavljač može prevesti jaja u roku od 24 sata, no pitanje je koliko dugo će u Poljskoj morati skupljati potrebnu količinu. Naime, ako hoćete napuniti šleper s 800 kartona ili otprilike 300.000 komada jaja, za to će vam trebati deset dana, ako ne i duže.
Dakle, ta prva "tura" jaja je, kad stigne u Hrvatsku, već stara gotovo 15 dana, a maksimalni rok trajnosti je 28 dana. Problem je i što se jaja nekad prepakiravaju kod nas i onda se tek od tog datuma pakiranja počinje računati trajnost.
"Svježina domaćih jaja je neupitna jer ona iz tvornice do menze stižu u jedan dan", objašnjava predstavnik jednog jakog domaćeg proizvođača čija je ponuda bila za 15 posto skuplja od one koju je dao "Oregon".
"I mi smo išli ispod proizvodne cijene, niže od 65 lipa, a kamoli ovaj dobavljač koji je izabran. U svakom slučaju, da smo dobili posao, odnosno da se SC odlučio za hrvatska jaja, platili bi možda još sto tisuća više, odnosno dodatnih 50.000 kuna godišnje", kaže sugovornik.
Sve bi bilo drugačije da su pričekali tri dana
Najveći apsurd u cijeloj ovoj priči jest to da spomenuti natječaj vjerojatno ne bi bio okončan na isti način da je odluka donesena samo tri dana poslije. Naime, SC je o najboljoj ponudi odlučio 28. prosinca 2016. godine, a 1. siječnja 2017. godine je na snagu stupio Zakon o javnoj nabavi kojim država može sugerirati javnim ustanovama odabir domaćih proizvoda.
"U članku 284. tog zakona propisano je da javni naručitelji pri odabiru najpovoljnije ponude trebaju uzeti u obzir kriterije povezane s predmetom nabave poljoprivredno-prehrambenih proizvoda i hrane koji omogućuju jače povezivanje poljoprivredno-prehrambenog i javnog sektora uz istovremeno osiguravanje svježine proizvoda, smanjivanje troškova transporta i distribucije, veće iskorištavanje nutritivnih vrijednosti proizvoda, ali i smanjenje negativnih učinaka transporta na okoliš. Na ovaj način, od 1. siječnja ove godine, sve škole, vrtići, bolnice, vojarne, studentski centri, starački domovi i druge ustanove mogu nabaviti hranu koja od polja do stola putuje najviše 48 sati. Time će potrošači dobiti kvalitetniju i svježiju, odnosno nutritivno bogatiju hranu, a domaći proizvođači imat će unaprijed osiguran plasman svojih proizvoda. Omogućavanjem javne nabave ovih proizvoda, karakterističnih za kraj u kojem se nalazi objekt naručitelja s obližnjih poljoprivrednih gospodarstava, kroz kratke lance opskrbe s manjim brojem posrednika, ostvaruje se dugoročna ekonomska korist povećanjem konkurentnosti domaće proizvodnje", objašnjavaju u Ministarstvu poljoprivrede.
