U 6 sati i 24 minute, prije dvije godine, šire zagrebačko područje i Krapinsko-zagorsku županiju, pogodio je snažan potres magnitude 5,5 prema Richteru. Epicentar je bio kod Markuševca, uslijedili su i brojni naknadni potresi. U glavnom potresu preminula je 15-godišnja djevojčica, a ozlijeđeno je 27 osoba.
Podsjetnici na to kobno jutro i dalje su vidljivi po cijelom gradu, a država se s obnovom nije proslavila. Dvije godine nakon potresa država nije obnovila niti jednu jedinu kuću.
Tek ovoga vikenda počelo je rušenje simbola potresa i rugla u centru glavnog grada - teško oštećena zgrada na uglu Petrinjske i Đorđićeve postala je prašina.
Još nije počela ni nekonstrukcijska obnova na zelenim zgradama, na kojima treba popraviti pročelja, dimnjake i slično. Iako su rješenja davno donesena. Sve to predstavlja opasnost i za stanare i prolaznike.
Gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević je sa zamjenicima, u predvorju Gradske uprave održao redovnu konferenciju za medije.
"Na ovu drugu godišnjicu potresa kao gradska vlast smo izrazito nezadovoljni obnovom privatnih zgrada i doista očekujemo, ovo je zadnje vrijeme da se svi trgnu, prije svega državne institucije", naglasio je i dodao da imamo novog ministra graditeljstva, a još uvijek čekamo novog ravnatelja Fonda.
Tomašević se osvrnuo na potres i smrt 15-godišnje Anamarije Carević.
Iz Fonda je potrošeno 250 milijuna kuna
"Na gradu Zagrebu je da pomogne u obnovi privatnih zgrada, ali naša odgovornost je obnova javnih zgrada, to jest, povlačenje novca iz Fonda solidarsnosti", rekao je i istaknuo kako se sredstva EU ne mogu korisiti za obnovu privatnih zgrada, samo javnih.
"Naša primarna odgovornost je obnova javnih zgrada u vlasništvu Grada", kaže Tomašević.
U dvije godine je Grad s nula kuna prijavljenih projekata došao do više od milijardu kuna ugovorenih projekata, kaže. "Očekujem da će porasti iznos koji ćemo dobiti iz Fonda solidarnosti", istaknuo je zagrebački gradonačelnik.
Iz Fonda je potrošeno 250 milijuna kuna, a očekuje se da u lipnju bude pola milijarde kuna uloženih u obnovu javnih zgrada, kazao je Tomašević i dodao da su dogovoreni projekti u vrijednosti milijardu kuna.
"Ovih dana je 13 obitelji smješteno u gradske stanove", potvrdio je gradonačelnik. Obajsnio je i da će se ostale obitelji koje su predale zahtjev smještati idućih mjeseci kako se gradski stanovi budu oslobađali.
Kaže kako je nova vlast zatekla više od 700 objekata koji nisu uopće bili pregledani i napomenuo da su uveli mobilne timove koji samo obilaze oštećene zgrade.
"Da bi olakšali proceduru, posudili smo zaposlenike ministarstvu i Fondu, kako bi se što brže realizirali postupci", rekao je Tomašević.
"Bit će tragedija da ti novci ne budu potrošeni. Nema više nikakvog alibija da obnova privatnih zgrada ne krene. Svima ponestaje strpljenja. Moraju se vidjeti rezultati", naglasio je.
Grad Zagreb je raspisao tri poziva da dodjelu pomoći građanima, a odobrili su nešto više od 1800 zahtjeva, rekao je. Za obnovu nije potrošeno niti milijun kuna iz proračuna jer obnove nije bilo. Ove godine je u proračunu 160 milijuna kuna.
Obnova od potresa treba vratit život u centar grada i to se Zagrebu ne može i neće dogoditi, kaže Tomašević. "Ako se ne obnovi gradska jezgra, grad je izgubio dušu", rekao je Tomašević.
Nova pročelnica
Dodao je da je Zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode je dobio novu pročelnicu Lanu Križalj, kaže da se od nje očekuje reorganizaciju Zavoda.
Komentirao je i Zakon o obnovi: "Ne vidim više što je potrebno? Ako ne valja zakon, neka ga promijene. Ako ne valja propis, neka ga promijene. Ja stvarno ne znam više što je potrebno i ne vidim ništa što bi spriječilo početak obnove".
Ako je problem u tržištu, onda trebamo raditi međunarodne natječaje i prevesti ih s hrvatskog na engleski, rekao je gradonačelnik.
Istaknuo je kako su se u devet mjeseci, od kad je Možemo na vlasti, promjenili ministar graditeljstva i ravnatelj Fonda. "Treba što prije dovesti novog ravnatelja, netko mora preuzeti odgovornost", kaže Tomašević.
Tomašević je odgovorio da nije problem u tome što ista stranka nije na vlasti na državnoj i gradskoj razini i dodao: "Pogledajte Baniju, tamo nismo na vlasi, a obnova i dalje ide sporo".
Dogradonačelnik Luka Korlaet kaže da situacija na Banije nije ista kao u Zagrebu jer je tamo proglašena katastrofa pa su procedure brže.
Prema zakonu, Grad Zagreb, plaća 20 posto obnove, a ostatak plaća država dok u slučaju javnih zgrada sav trošak plaća vlasnik.
Terase ugostiteljskih objekata u centru grada će se korigirati tako da varogasna vozila mogu proći ulicama. Slijede razgovori s ugostiteljima, ali radi se o korekciji, a ne o smanjivanju površine, rekao je Tomašević.
