Zagrebačka je obilaznica, dio autoceste A3 Bregana – Zagreb – Lipovac, najprometniji komad cestovne mreže hrvatske, piše Večernji list.
Promet premašuje kapacitete obilaznice
Prosječan godišnji dnevni promet (PGDP) na 26 kilometara od čvora Jankomir na zapadu do čvora Ivanja Reka na istoku prošle je godine bio preko 51.000 vozila. Od toga, najprometnija je dionica od Jankomira do Lučkog, koja je imala PDGP od čak 61.695 vozila. U ljetnim pak mjesecima sve dionice na obilaznici premašuju dnevni prosječni dnevni promet od 60.000, a neke i 70.000 vozila.
Promet na obilaznici već godinama raste, a razlozi za to su porast broja vozila na autocestama, kao i činjenica da je širenjem Zagreba obilaznica postala dio gradske cestovne mreže. Tako narasli promet premašuje kapacitet obilaznice, te su u Hrvatskim autocestama krenuli u projekt dogradnje trećeg traka.
Boris Huzjan, predsjednik uprave HAC-a, kaže kako je proširenje kolnika obilaznice nužno zbog povećanja njene propusne moći te da je potrebna dogradnja od Jankomira od Ivanje Reke u ukupnoj dužini od 24,5 kilometara. Objašnjava da je ionako potrebno obnoviti kolnik na obilaznici pa su u HAC-u zaključili da je onda najbolje da se u sklopu tih radova i proširi kolnik na treći trak. Pri tome sama obnova kolnika čini 50 posto ukupne investicije. U tijeku je izrada projektnog zadatka kako bi se pokrenuo postupak javne nabave za izradu varijanti tehničkog rješenja rekonstrukcije obilaznice.
"Pod pretpostavkom da će rekonstrukcija dodavanjem trećeg voznog traka podrazumijevati potpunu zamjenu kolničke konstrukcije i sustava odvodnje, novu prometnu opremu i signalizaciju, uklanjanje i ponovnu izgradnju najvećeg dijela objekata preko i u trupu autoceste, investicijska vrijednost projekta se procjenjuje na 850 milijuna kuna", objašnjava Huzjan, koji dodaje da će biti moguće odrediti vrstu, opseg i dinamiku radova kao i financijsku vrijednost projekta tek po izboru optimalnog tehničkog rješenja i njegove razrade na višim razinama projektiranja.
Radovi svakog dana u tjednu
Radovi bi trajali dvije godine. To će predstavljati veliki izazov jer će se promet za vrijeme trajanja radova i dalje konstantno odvijati na obilaznici. Stoga će tražiti od izvođača najjače kapacitete i radovi će se morati izvoditi svih sedam dana u tjednu, a na nekim dionicama i od nula do 24 sata uz uvjet da se uz minimalno remećenje osigura kontinuirano i sigurno odvijanje prometa.
Huzjan kaže da će razraditi i modele financiranja radova na rekonstrukciji i dogradnji obilaznice, dodavši kako im je glavni cilj osigurati financiranje te investicije iz fondova EU, jer je obilaznica dio osnovne Transeuropske prometne mreže – TNT-T pa postoji mogućnost financiranja kroz kohezijske i strukturne fondove te kroz Instrument povezivanja Europe – CEF. Usto je obilaznica poveznica i s velikom metropolom, na njoj nema naplate cestarine, što su sve elementi po kojima bi taj projekt mogao zadovoljiti kriterije za financiranje iz fondova EU.
"Projekt proširenja obilaznice od životne je važnosti i njime pokazujemo drugačiji pristup koji HAC sad ima što se tiče ulaganja u autoceste. Ulaganjem u obilaznicu, koja sad ima previše prometa, čime će se povećati njena propusna moć za 30 posto, moći ćemo, što se tiče tog dijela mreže naših autocesta, biti mirni sljedećih 20 godina", tvrdi Huzjan.
