Stopostotno poskupljenje naknade, navodi se u dokumentu, stupit će na snagu danom objave u Narodnim novinama, ne navodi se kad, no očekivano u travnju ili početkom svibnja, dakle prije lokalnih izbora, piše Novi list.
Teško je očekivati da će rasprava rezultirati manjom naknadom od predložene, jer je i ovo povećanje, kako se neslužbeno može čuti u Ministarstvu, premalo u odnosu na iznos potreban državi za poticanje "obnovljivaca".
Novca nedostaje toliko da Vlada s poskupljenjem ne može čekati nakon izbora. U mandatu Vlade Zorana Milanovića, točnije krajem 2015. godine, Vlada je na mrežu nagomilala golem broj "obnovljivaca" – vjetrolektrana, elektrana na biomasu i drugih, od kojih je država obavezna otkupljivati svu proizvedenu struju, i to po triput višoj cijeni od tržišne. To je razlog poskupljenja naknade jer državi za otkup skupe struje samo u ovoj godini treba 1,1 milijarda kuna više nego lani, odnosno ukupno 2,1 milijarda, a do 2020. godine 6,23 milijarde.
Kako je država od početka godine smanjila PDV na isporuku struje na 13 posto, računi građanima će nakon podizanja naknade u travnju biti oko šest posto manji nego u 2016. godini, no gotovo isto toliko veći nego u 2017. To znači da će na prosječnom računu kućanstvo za "obnovljice" izdvajati oko 12 kuna mjesečno.
Kućanstvima sa srednjom potrošnjom, do 3.600 kilovatsati godišnje, sadašnji će godišnji trošak za struju od 3.270 kuna porasti za oko 145 kuna. Trošak kućanstava s najvećom potrošnjom, do 7.500 kilovatsati godišnje, koliko troše kućanstva u Primorju ili Dalmaciji koja se na struju i griju, porast će za oko 300 kuna godišnje.
Potrošači moraju plaćati naknadu na svaki potrošeni kilovatsat struje, iako proizvodnja iz "obnovljivaca" čini tek oko šest posto ukupne potrošnje električne energije. Osim toga, država bi, kako se može čuti od upućenih energetičara, trebala omogućiti poduzetnicima da ne plaćaju svi jednaku naknadu, već da ona ovisi o njihovoj potrošnji energije i vrijednosti poduzeća, kao što je u nekim državama-članicama EU-a slučaj.
