Turistička sezona u Dubrovniku ne traje samo tri ljetna mjeseca već od polovice ožujka pa do polovice studenog. U to vrijeme gužve unutar zidina starog grada su velike, što je jedan od razloga zbog kojeg se broj domaćih stanovnika, Dubrovčana koji žive unutar zidina, smanjio s pet tisuća na 1557 koliko ih je danas. A od njih je čak 856 umirovljenika.
Unatoč nepreglednim gužvama, često nesnosnoj buci, preskupim oskudnim trgovinama, problemima s nedostatkom parkirnih mjesta, smradu i zagušljivoj vrućini... oni uporno o(p)staju, piše Slobodna Dalmacija u svojoj reportaži.
"Turisti slikaju mačku, pojedu sladoled i pojma nemaju"
"Rijetkost je naći domaćeg čovjeka u Gradu. Na zelenoj placi se još susrećemo. Udata sam 53 godine ođe. Što je bilo onda, to nije sad. Jedino suprug i ja smo ostali u cijeloj našoj ulici iza Muzičke škole. Sve su apartmani. Ujutro kad otvorim vrata od kuće, samo čujem 'bye, bye' i ništa više. A prije bila su otvorena vrata od svake kuće. Djeca bi se igrala na ulici, znalo se i što 'ko taj dan kuha za objed'. A sad niđe nikoga", kaže Filomena Kralj.
Njezina sugrađanka Ivana Gozze napominje kako je gradom zavladao čudan mentalitet.
"Vlada nekakav mentalitet koji ja ne znam okle je došo. I novci i ljudi. Vazda je bilo turizma, ali ne ovakvog u najezdama, a turisti su nivoa, a - što ću vam rijet. Puno smo mi krivi. Meni ti turisti s kruzera činu bolest. Njih niko ne obada. Oni su ko izgubljene ovce. Oni slikaju mačku, pojedu sladoled i pojma nemaju. Niko ih drukčije ne tretira. To je žalosno", kazala je gospođa dodavši opasku kako su ljudi "mrtvi", a ne Grad "jer se valjda umore od ljeta".
Dubrovnik ljeti... (foto: Grgo Jelavić/PIXSELL)
Život skuplji bar 20 posto nego izvan zidina
Sam život u zidinama je bar 20 posto skuplji nego izvan njih. Već s prvim naznakama sezone cijene počinju rasti, a sveukupno su ondje tek tri manje prehrambene trgovine, piše Slobodna Dalmacija.
"Život za građane ovdje je višestruko skuplji upravo zbog problema koji dugo vremena kulminiraju: problem parkinga, cijene, gužve, dopremanje robe, gubitak vremena, snage. Život koji se u biti ubrzao nekoliko puta za život građana unutar zidina je usporen i to koči funkcioniranje obitelji. Zato se toliko njih i miče iz Grada jer ne mogu egzistirati unutar zidina", smatra Robert Kralj koji se također sjeća "mirnog, organiziranog i staloženog" Dubrovnika iz svoga djetinjstva.
"Ljudi su bili smireniji, jednostavniji, više se komuniciralo, društvene mreže su bile na ulici, svatko je svakoga znao, poznavali smo se međusobno. Lakše je bilo živjeti u tom Dubrovniku. To je bio jedan živi forum, a sad je stihijski život, skakanje iz sekunde u sekundu, grabljenja svake prilike, nekog straha od neimaštine, ljudi su pod pritiskom, stresom, svega se boje. I siti su gladni", kaže taj Dubrovčanin iz zidina.
U jednom trenutku unutar zidina bilo 10.348 turista
Osim skupoće, domaće stanovnike iz zidina tjera i gužva zbog turista, ponajprije onih koji stižu kruzerima. Ovoljetni rekord zabilježen je 29. srpnja kada je u jednom trenutku unutar zidina bilo 10.348 ljudi, a taj podatak je poznat jer je na ulaz u Grad postavljen brojač.
"Masovnost nas je pojela, a nema kvalitete. Gužvu na Pilama treba sredit. Ne može neko ko ima auto od Ilijine glavice do Grada ići pola ure, a pješke prođeš za pet minuta. Onda još parking i čekanje. Treba skratit kruzere. Mi puno obećavamo, ništa ne činimo. Živim šest metara od zidina. Naviko sam više na žamor. Ali budu toliko glasni, ako ne zatvorim funjestru, i to duplu, probijaju uši", kaže Vicko Smojver koji živi podno zidina.
Nikolina Farčić, vlasnica jednog ugostiteljskog objekta unutar zidina, kaže za Slobodnu Dalmaciju kako je unatoč svim teškoćama izazovno živjeti ondje.
"Emocija je ipak veća i mislim da svi ljudi koji su ostali živjeti u Gradu ne bi se mijenjali za neke druge dijelove Dubrovnika. Iz Grada bi jedino otišla ravno na selo", ističe.
... i Dubrovnik zimi (foto: Grgo Jelavić/PIXSELL)
"Ovo mora biti Grad u kojem ljudi žive, susreću se..."
Ta vlasnica ugostiteljskog objekta smatra da su problemi sveprisutni, dok se glas lokalnog stanovništva slabo čuje
"Uvijek se nekako reagira kad se nosimo već s posljedicama. Prevencija nam je promakla. No, mislim da je sadašnja gradska administracija s gradonačelnikom Matom Frankovićem zauzela dobar smjer. Opći dojam Dubrovnika mora biti baziran na Gradu u kojem ljudi žive, susreću se i u trgovinama, u kafićima, na Stradunu... Turizam je baziran na doživljaju i emociji i to jednostavno ne ide bez ljudi koji u ovom Gradu žive. Neki sadržaji će se morati disperzirati izvan Grada, a ostati sadržaji kojima nije glazba potrebna za iskomunicirati taj primarni ugostiteljski sadržaj", ističe Nikolina Farčić.
Tamošnja javnost često ističe kako zimi turisti koji dolaze u Grad mogu samo besciljno lutati gradskim ulicama jer su ugostiteljski objekti uglavnom zatvoreni. Stoga je gradska uprava donijela odluku da će svi ugostiteljski objekti koji budu radili tijekom zime biti oslobođeni plaćanja zakupa javne površine.
