Paket je pripremljen na temelju radne pretpostavke da će Hrvatska postati članicom u siječnju 2012.
U prve dvije godine članstva, 2012. i 2013. u proračunu Europske unije za Hrvatsku je ukupno namijenjeno 3,568 milijardi eura. Riječ je o preuzetim obvezama za te dvije godine, koje će, s obzirom da su ta sredstva namijenjena za višegodišnje projekte, biti realizirane kroz nekoliko godina.
Europski proračun se iskazuje na dva načina, odvojeno se prikazuju preuzete obveze, odnosno rashodi koji su vezani za aktivnosti dulje od jedne financijske godine s jedne strane i rashodi koji pokrivaju aktivnosti iz tekuće i prijašnjih financijskih godina, koji su stvarno isplaćeni u toj godini, s druge strane.
Najveći dio namijenjenih sredstava Hrvatska će moći dobiti iz Kohezijskog i strukturnih fondova, u prve dvije godine ukupno će moći povući 2.205 milijardi eura. Da bi se ta sredstva dobila potrebno je pripremiti kvalitetne projekte. Svaki takav projekt financira se iz europskih fondova u iznosu od najviše 85 posto, a preostali dio financira država članica.
Kohezijski fond je financijski mehanizam namijenjen za financiranje velikih infrastrukturnih projekata u EU-u na području prometa i zaštite okoliša. Pravo na sredstva iz Kohezijskog fonda imaju članice čiji je BDP po stanovniku manji od 90 posto prosjeka EU-a. Iz Kohezijskog fonda financiraju se Trans-europske transportne mreže (TNT), transportna infrastruktura (izvan TNT mreža) koja pridonosi okolišno održivom urbanom i javnom prometu, interoperabilnosti transportnih mreža diljem EU i potiče intermodalne prometne sustave, okolišna infrastruktura s ciljem preuzimanja EU standarda zaštite okoliša i učinkovito korištenje energije i korištenje obnovljivih izvora energije.
Iz dva strukturna fonda - Europskog socijalnog fonda i Fonda za regionalni razvoj - financiraju se razvojni projekti koji pridonose smanjivanju razlika između razvijenijih i manje razvijenih dijelova EU-a kao i promicanju ukupne konkurentnosti europskog gospodarstva.
Nakon sredstava iz Kohezijskog i strukturnih fondova najznačajnija su sredstva namijenjena za izravna plaćanja poljoprivrednicima, sredstva za ruralni razvoj i ribarstvo. Kao i za ostale nove zemlje članice, predviđeno je postupno povećavanje sredstava iz Europske unije, sukladno povećanju hrvatskih apsorpcijskih kapaciteta za povlačenje tih sredstava.
Primjerice, za izravna plaćanja poljoprivrednicima namijenjeno je 373 milijuna eura godišnje, ali će prve godine Hrvatska moći povući 25 posto od toga iznosa. Onda se to povećava na 30 pa na 35 posto u trećoj godini članstva, a nakon toga svota se povećava za 10 posto na godinu do puna iznosa, koji će biti dosegnut za 10 godina.
Kad je riječ o ruralnom razvoju, predviđeno je da Hrvatska već 2014. povuče pun iznos od 352 milijuna eura na godinu.
Jedna od većih stavki je i financiranje investicija za jačanje kontrole na vanjskim granicama Europske unije. U sklopu priprema za ulazak Hrvatske u schengenski prostor, namijenjeno je 120 milijuna eura, po 60 milijuna u svakoj od te dvije godine.
Komisija navodi da će financijski učinak hrvatskog pristupanja na proračun EU-a biti ublažen uplatama Hrvatske u zajednički proračun. Prema procjenama Komisije, Hrvatska bi u prvoj godini trebala u proračun EU-a uplatiti 609 milijuna eura, a 2013. 647 milijuna.
Prethodni članak:
arti-200911170508006
