"Najstariji sam sin u obitelji od 10-ero djece. Bavim se poljoprivredom i do prije godinu dana smo se bavili stočarstvom, a danas evo, već malo više od tjedan dana, živimo od zraka i isključena nam je struja. To je sve zato što smo prije pet godina ušli u državni projekt koji je odgovarao našim uvjetima, a to su stručno školovanje i ostajanje mladih na selu, razvoj hrvatske poljoprivrede i stočarstva, poboljšanje kvalitetne proizvodnje i, što je sad najvažnije, konkurentnost na europskom tržištu i priprema za ulazak u EU.
Takav projekt je na papiru idealno opisao našu budućnost jer smo imali potencijala, snage i volje da to ostvarimo. Sada smo prepušteni sami sebi i bankama, koje polako uzimaju svoje...", dio je potresnog pisma koje nam je u sklopu projekta Krizni stručni tim Danas.hr-a uputio 23-godišnji Stjepan Balentović iz Garčina pokraj Slavonskog Broda.
Projekt je na papiru idealno opisao našu budućnost jer smo imali potencijala, snage i volje da to ostvarimo. Sada smo prepušteni sam sebi i bankama...Obiteljsko-poljoprivredno gospodarstvo Balentović godinama je obrađivalo svojih 30 hektara zemlje i na farmi s tridesetak krava proizvodilo mlijeko. Otac Ilija vidio je priliku u Operativnom programu razvitka govedarske proizvodnje, koji je Vlada RH donijela još 2004., pa su 2007. odlučili proširiti posao. Uključili su se u projekt, odobren im je kredit HBOR-a u iznosu od 3,5 milijuna kuna, te su krenuli u izgradnju nove farme kapaciteta 100 muznih krava po sistemu ključ u ruke. U farmu su Balentovići uložili i 500 tisuća kuna nepovratnih kapitalnih sredstava.
Vrpca presječena, banka traži svoje
No, sve je krenulo nizbrdo jer je cjelokupni iznos kredita utrošen samo na građevinske radove i opremu farme, pa je zjapila prazna kad ju je bivši ministar poljoprivrede Petar Čobanković otvorio u prosincu 2007. Presječena vrpca za banku je značila da je farma stavljena u pogon, te je na naplatu stigla interkalarna kamata koju Balentovići nisu imali od čega platiti. Nisu to bili u stanju niti nekoliko mjeseci kasnije kad su na farmu doveli krave koje su ranije imali u vlasništvu.
Stjepan Balentović kaže da su se našli u začaranom krugu. Potpis koji je stavio na projekt njegov otac značio je da nemaju kontrolu nad izvođenjem radova na farmi, nisu bili u mogućnosti opremati objekt kako su željeli, niti kontrolirati novac koji se trošio. Nakon što je krenula naplata kredita, upali su u financijski vrtlog dugova, pa su morali rasprodati do posljednjeg grla i naposljetku, u ljeto 2011., zatvoriti farmu.
Niti pomoć Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, koje je u travnju 2009. pokrenulo humanitarnu akciju i Balentovićima doniralo 30 junica, nije mogla spasiti farmu. Tek polovična proizvodnja mlijeka od zacrtanog kapaciteta nije bila dostatna za pokriće tekućih troškova, a kamoli za dugove koji su se nakupili.
Ministarstvo: Kriv je neučinkovit poslovni proces
Odgovornost, odnosno neodgovornost je na državi, institucijama i pojedincu, a sad se sve lomi na leđima onoga tko je preuzeo vraćanje kredita.U Ministarstvu poljoprivrede potvrdili su da je OPG Balentović pod stručnim vodstvom savjetnika Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu krenulo u izgradnju suvremene farme, te da je tijekom izgradnje došlo do značajnog povećanja troškova (uloženo je ukupno 3,9 milijuna kuna). Uz to, ocjenjuju da je problem što se u proizvodnji nisu primjenjivale sve tehničko-tehnološke mjere upravljanja farmom i stadom, što je dovelo do povećanih troškova i neučinkovitog poslovnog procesa. Također, navode da OPG Balentović ne raspolaže površinama poljoprivrednog zemljišta dostatnim za kvalitetnu pripremu voluminoznog dijela obroka za krave.
Problem s poljoprivrednim zemljištima priznaju i Balentovići. Uz njihovih 30 hektara, tvrde, prema projektu, u zakup su trebali dobiti još 63 hektara općinskog zemljišta. Nažalost, bitku s lokalnom administracijom nisu uspjeli izvojevati, jer, tvrde Balentovići, pogodovalo se nekima koji se uopće ne bave poljoprivredom.
S obzirom da je riječ o projektu iz Operativnog programa razvitka govedarske proizvodnje, predsjednik Odbora za udruge Hrvatske poljoprivredne komore i član našeg stručnog tima Stjepan Kunovec drži da je država, odnosno Ministarstvo poljoprivrede, ili HBOR, koji je pratio projekt, bilo dužno kontrolirati potrošnju novca i reagirati onog trenutka kad se odmaklo od troškovnika zacrtanog dokumentacijom.
Osuđeni na propast
"To je strašna stvar. Čovjek nije ni za što kriv zato što je postojala projektna dokumentacija i troškovnik radova, a što znači da je bila utvrđena i cijena izgradnje farme. Netko je te radove po toj cijeni trebao izvesti. Ako su vidjeli da baš ne ide, eventualno su trebali odobriti dodatni novac. Čovjeku je trebalo na bilo koji način pomoći, a ne ostaviti ga samog osuđenog na propast", kaže Kunovec. Ako je sve rađeno po zakonu i ako je dokumentacija opravdavala ulaganje i rentabilnost proizvodnje, upozorava da se nikako nije smjelo dogoditi da se u pitanje dovedu milijuni koje je u projekt uložio HBOR.
"Odgovornost, odnosno neodgovornost je na državi, institucijama i pojedincu, a sad se sve lomi na leđima onoga tko je preuzeo vraćanje kredita", kaže Kunovec.
"Nešto je šlampavo u hrvatskoj gospodarskoj politici, pogotovo u poljoprivrednoj. Čini mi se da dominiraju lobiji i grupacije krupnog kapitala i da se sve podvrgava njihovom interesu", zaključuje Stjepan Kunovec.
Prema njegovim saznanjima, slučaj iz Garčina nije jedini propali projekt. U Hrvatskoj postoji još nekoliko novih modernih farmi u koje je kroz državni projekt uložen velik novac, a koje danas zjape prazne.
Ukoliko imate pitanja vezana za rad Vlade, pojedine poteze ili njihov izostanak, a tiču se područja koja smo predstavili, pišite nam na strucnitim@portal.net.hr
