Povodom Dana antifašističke borbe, koji se u Hrvatskoj slavi kao državni praznik, politolog Dejan Jović gostovao je u emisiji Novi dan N1 televizije i prokomentirao je raspoloženje u Hrvatskoj prema nasljeđu antifašističke borbe, rekavši da se jedan veliki broj ljudi, a posebno političara, srami antifašističke borbe.
"Nekako mi izgleda kao da je ovaj službeni diskurs koji se široko udomaćio u javnosti učinio Dan antifašističke borbe više kontroverznim nego što je. Mi nemamo ni jedan jedini dan koji svi prihvaćamo u društvu pa ni ovaj 25.6 koji HDZ želi pomaknuti na 30.5.", smatra Dejan Jović te dodaje: "Jedan veliki broj ljudi, naročito političara, se srami antifašističke borbe."
Naglašavanje hrvatskog karaktera antifašizma
S obzirom da se datum proslave, 22.6, pojavio nakon 1991. godine, kaže Jović, čak i na ljevici taj datum nije u potpunosti prihvaćen. Taj datum nakon Drugog svjetskog rata bio je poveznica s Rusijom i Staljinom, a nakon raskola istaknut je bio 27. srpnja kao Dan ustanka. "Sredinom osamdesetih ponovno se govori o 22.6. i zatim Franjo Tuđman ponovno izvlači taj dan jer je htio istaknuti hrvatski karakter antifašizma", pojašnjava Jović te dodaje kako je antifašizam nadnacionalan, pa je takvo pridavanje nacionalnog karaktera pogrešno.
Prema njegovu mišljenju premijer i šef HDZ-a Andrej Plenković mogao bi zauzeti poziciju u Europskoj uniji ako bi to želio. Indikativno smatra trenutak kada je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović kritizirala Nevena Mimicu jer je tada pomislio da možda želi poziciju povjerenice u Komisiji, piše N1.
