Primarijus dr. sc. Darko Richter, specijalist pedijatrije i uži specijalist pedijatrijske alergologije i kliničke imunologije u Kliničkoj bolnici Zagreb objašnjava da se cijepljenjem kao pojedinci, ali i kao skupina, zaštićujemo od onih zaraznih bolesti čiji su antigeni sastojci sadržani u cjepivu.
"Klice su oko nas, ali ne obolijevamo jer se cijepimo"
"U pravilu se u svakoj zemlji određuje popis onih bolesti za koje postoji najveći rizik obolijevanja u toj sredini. Da li će taj popis biti samo snažno stručno preporučen ili raznim indirektnim sankcijama neizbježan, npr. ograničavanjem pristupa vrtićima i školama necijepljenoj djeci, ili izravno zakonom obvezujući, to ovisi o političkoj, stručnoj i općoj kulturi zajednice. Treba istaknuti da ne postoji niti jedna država koja zabranjuje cijepljenje ili u kojoj se izdaju preporuke za cijepljenje, a da se ujedno ne osigura da ono bude i masovno. Masovnost cijepljenja bitna je za prekid kruženja zaraze, osobito u slučaju kapljičnih (ospice, zaušnjaci, hripavac) i fekalno-oralnih infekcija (poliomijelitis)", kazao je dr. Richter u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju.
On objašnjava da se cijepimo protiv onih bolesti od kojih bismo u značajnom postotku obolijevali i trpjeli ozbiljnije posljedice, uključujući i smrt.
"Uzročne klice tih bolesti i dalje postoje u okolišu ili u animalnim ili humanim rezervoarima. Dakle, klice su tu, ali mi ne obolijevamo zato jer se cijepimo", kaže.
Obvezno dopunsko onima koji odbijaju cijepljenje
Dr. Richter ističe kako je cijepljenje u Hrvatskoj obvezno, ali ne i prisilno, kako često ističu antivakcinalisti. Također kaže da je slobodni izbor u vezi s cijepljenjem nešto čemu treba težiti, ali da je to nemoguće ostvariti preko noći.
"Trebalo bi paralelno uvesti dopunsko zdravstveno osiguranje kao obvezno za one koji odbijaju cijepljenje, u opsegu preuzetog rizika. Također, trebalo bi ustanoviti novčani odštetni fond u slučaju značajnijih nuspojava cijepljenja", napominje te dodaje da se u Hrvatskoj, u usporedbi sa zapadnim zemljama, cijepimo protiv minimalnog broja zaraznih bolesti.
Cjepiva su, kaže, globalna dobrobit i svatko tko si ih može priuštiti to čini, a kvaliteta i provjerenost su jednake i usporedive između globalnih proizvođača i među regijama i zemljama u koja se cjepiva plasiraju.
"Priče da se u neke zemlje plasiraju cjepiva lošije kvalitete nisu točna, ali može biti točno da neke zemlje jednostavno ne mogu za svoju populaciju nabaviti najsuvremenija i najskuplja cjepiva. Tu nema nikakve zavjere, jer, jednostavno, nemamo svi isti novac", kaže dr. Richter.
"Najviše se upliću oni koji nisu stručni za cijepljenje"
Upitan je i za pojedine liječnike koji se zalažu protiv cijepljenja.
"Nije mi jasno da se, bez stručne odgovornosti, među liječnicima povremeno javljaju samopozvani pripametni glasnogovornici antivakcinalnih stajališta. Oni u najvećem broju slučajeva uopće nisu pedijatri, niti infektolozi, niti epidemiolozi, nego se bave sasvim drugačijim dijelom medicine, i nalaze neki samo njima znani interes u tome da se ubacuju u antivakcinalnu kampanju. Pri tome misle da nitko ne zna koji su njihovi (goli) interesi, jer sve druge, koji se sa znanstvenim i empirijskim argumentima zalažu za cijepljenje, svrstavaju u "male od kužine" velikih proizvođača cjepiva, u one koji su korumpirani od velikog kapitala i koji nisu neovisni stručnjaci. Ali, mi slučajno znamo tko financira antivakcinalnu kampanju globalno, pa ćemo reći da tu ima dosta novca tzv. otvorenih društva koja su, unatoč imenu, prilično netransparentnih namjera", kazao je dr. Richter za Slobodnu Dalmaciju.
Bez krzmanja je kazao da "trubiti u antivakcinalističke trube nije uopće neprofitabilno".
"Putuje se tu od Jamajke do Belgije. Meni nije jasno da se na razini Komore ne preispita stručna odgovornost tih liječnika, a još manje mi je jasno da se antivakcinalistima, liječnicima i neliječnicima otvara tako puno prostora u državnim medijima."
"Od cijepljenja nitko nije dobio autizam, ADHD..."
Za preporuke da trudnice u zadnjem trimestru trudnoće primaju cjepivo protiv difterije, tetenusa i hripavca, i inaktivirano cjepivo protiv gripe, kako bi se pojačala proizvodnja protutijela koja efikasno štite novorođenčad, kaže da je "stvar već provjerena i u praksi preporučena u Americi i mnogim zemljama EU".
I sam je, kaže, svoju djecu, rođenu između 1995. i 2001. godine, cijepio svim cjepivima do kojih je mogao doći - od vodenih kozica, hepatitisa B, konjungiranog pneumokoka... a ona nikada nisu imala niti jednu nuspojavu izuzev manjeg otoka na mjestu uboda. Cijepi ih i protiv svakog novog serotipa influence te priznaje da je po tome privilegiran jer su mu dostupni i razumljivi podaci o tome koji soj virusa preteže u epidemiji.
U modu je ušlo, kaže, da se uza svako novo cjepivo smisle neke nove nuspojave iako su hipoteze da su s cijepljenjem povezani i autizam, dijabetes melitus tipa I, alergije, atopijski dermatitis, astma, kronična upalna bolest crijeva, sindrom iznenadne smrti dojenčeta i ADHD - znanstveno odbačene.
"Od cijepljenja nitko nije dobio autizam, niti alergijsku astmu, niti Crohnovu bolest, niti šećernu bolest, niti se dogodila iznenadna smrt dojenčeta ili ADHD. Obrnuto, za mnoga od ovih stanja redovito cijepljenje ima zaštitnu ulogu – najočitije u slučaju sindroma iznenadne smrti dojenčeta, pri čemu uredno cijepljena djeca znatno manje podliježu ovom obliku smrti", zaključio je dr. Richter.
